Komentar

Pretprošli je tjedan na svjetskim tržištima zaključen dugo očekivanim podacima o broju novostvorenih radnih mjesta u SAD-u, koji su pokazali prvi značajniji porast (144 000 novozaposlenih) nakon dva mjeseca skromnih pokazatelja. Nakon te objave zabilježili smo veliki pad cijena, odnosno porast prinosa obveznica na svjetskim tržištima (cijene i prinos kod obveznica se kreću obrnuto proporcionalno). Prinos na 10-godišnju američku državnu obveznicu je skočio za 8 bp-a, sa 4.21 na 4.29%, da bi međutim, protekli tjedan neočekivano prebrisao skoro sve gubitke, a dugoročna su dospijeća (10 i 30 godina) čak zabilježila i niže prinose (veće cijene) od tjedan prije.

Takav razvoj situacije možemo pripisati izjavama čelnog čovjeka američkog FED-a A. Greenspana, koji je u svom redovitom govoru pred Kongresom o razvoju američke ekonomije stavio naglasak na smanjenje inflacijskih pritisaka usprkos rekordnim razinama cijene nafte. Na samom kraju tjedna smo dobili i potvrdu Greenspanovih predviđanja u obliku pada proizvođačkih cijena u kolovozu, što je samo potpomoglo oporavku cijena obveznica.

Hrvatske su euroobveznice (to su obveznice nominirane i plative u euru, kojima se trguje na inozemnim tržištima) slijedile svoje benchmark obveznice (referentne njemačke obveznice denominirane u euru), tako da su nakon pada početkom tjedna zabilježile potpuni oporavak, a dugoročnije (dospijeće 2011. i 2014. godine) i porast vrijednosti. Pri tome se hrvatski spread (razlika u prinosima u odnosu na benchmark obveznicu, odnosno premija koju investitori zahtijevaju za držanje hrvatske državne obveznice), spustio na povijesno najniže razine (na najdugoročnijim dospijećima ispod 60 bp-a).

Na domaćem tržištu trgovina obveznica je protekla u nešto smanjenom opsegu. Uzrok tome je nedostatak vijesti o novoj emisiji državnih obveznica Ministarstva financija, koja je planirana za 20.rujna, istovremeno s dospijećem postojećeg izdanja koje se pojavilo na tržištu još 2001. godine.

Drugi razlog smanjene aktivnosti na domaćem tržištu obveznica je relativno stabilni tečaj eura u odnosu na domaću valutu, koji se kretao između 7.38 i 7.4 kuna za euro. Pošto je najveći dio obveznica na domaćem tržištu nominiran u eurima, a plativ u kunama (tzv. valutna klauzula), oscilacije na tečaju kune prema euru predstavljaju glavni motiv povećanom trgovinom i obveznicama.
Iako se početkom tjedna činilo da će se tečaj uspjeti održati iznad granice od 7.4 (uslijed povećane likvidnosti sustava), s početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve kamatne su se stope na međubankarskom tržištu ponovno popele iznad 9%. Tako je konstantna potražnja za kunama od strane bankarskog sektora, te visoke kunske kamatne stope s jedne, odnosno snažna korporativna potražnja za eurima s druge strane, uzrokovalo stabilan tečaj tijekom cijelog tjedna.

Zahvaljujući dobroj likvidnosti s početka tjedna i visokim kamatnim stopama, zabilježili smo veći upis od planiranog na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija (kratkoročni državni vrijednosni papiri - do godinu dana). Aukcija je iznosila 260 milijuna kuna. Prinosi na 3-mjesečne i 1-godišnje zapise su ostali nepromijenjeni (5 i 7%), dok su na polugodišnje dospijeće porasli sa 6.5 na 6.7%. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa će se održati 14.rujna 2004., kada će biti ponuđen upis 150 milijuna kuna trezorskih zapisa.

Hrvatske su dionice koje se nalaze u portfeljima naših mirovinskih fondova ovaj tjedan zabilježile dvojak učinak. Dionice Podravke su zabilježile pad od 3.3% nakon 20-mjesečnog maksimuma (219.9 kuna 30.kolovoza), uzrokovanog špekulacijama o mogućoj prodaji državnog 28-postotnog udjela.
Nasuprot tome, dionice su Plive na Zagrebačkoj burzi ostvarile porast od 7.7% nakon dobro primljenih polugodišnjih rezultata, usprkos na niže revidiranim očekivanjima za ovu godinu. Neto dobit najveće istočno-europske farmaceutske kuće u drugom je kvartalu porasla 37.8% na 37.5 milijuna USD, zahvaljujući povećanim prihodima od rojaliteta (+39%), te prodaji novih proizvoda. Time ukupna polugodišnja neto dobit Plive iznosi 90.1m USD (+6.85), uz ukupni prihod od 560m USD (+7.6%).
Svjetsko tržište dionica je uspjelo zadržati dobitke ostvarene početkom tjedna, te je većina najznačajnijih svjetskih dioničkih indeksa završila u blagom pozitivnom teritoriju (američki Dow Jones +0.52%, S +0.92%, njemački DAX +0.49%).