Komentar

Reizbor predsjednika Busha u SAD-u, podatak da je američka ekonomija stvorila skoro dvostruko veći broj novih radnih mjesta u listopadu od predviđenog, daljnji pad cijena nafte, te rekordne razine eura prema američkom dolaru su glavne prošlotjedne vijesti sa svjetskih tržišta.

Podatak da je tijekom listopada više od 337 tisuća Amerikanaca pronašlo posao (očekivanja analitičara na 175 tisuća) je najviše pridonijela najvećem tjednom padu 10-godišnje američke državne obveznice u zadnjih mjesec dana. Njezin prinos je narastao za 15 baznih bodova, na 4.17%. Prinos na 2-godišnju obveznicu, koji je mnogo osjetljiviji na promjene u monetarnoj politici je narastao za čak 21 bazni bod, odražavajući uvjerenja investitora da će američka centralna banka (FED) nastaviti svoju politiku umjerenog dizanja kamatnih stopa. Osim fundamentalnih podataka o stanju američke ekonomije, na povećanje prinosa obveznica (pad cijena), je utjecao i daljnji pad cijena nafte. Nakon što smo u prošlom Tjednom pregledu zabilježili tjedni pad od 6.2%, ovaj put je cijena barela na robnoj burzi u New Yorku za isporuku u prosincu, pala za dodatnih 4.2%, što je dovelo cijenu ispod 50 dolara (49.61). Pad cijena nafte (što je smanjilo brige ulagača o budućem utjecaju nafte na razvoj ekonomije), te reizbor predsjednika Busha (što je dovelo do smanjenja premije na rizik), uz povoljne ekonomske pokazatelje, je dovelo do nastavka pozitivnog raspoloženja na tržištima dionica. Američki S indeks je zaključno s petkom rastao devet dana za redom, što predstavlja najduži dobitni niz od srpnja 1997. godine. Na tjednoj razini S indeks je narastao za 3.18%. Dobitke od preko 3% su zabilježila i ostala dva benchmark američka dionička indeksa (Dow Jones +3.59, te Nasdaq +3.24%). I na drugoj su strani Atlantika ulagači zadovoljno trljali ruke, iako su europske dionice zabilježile manje povrate, zbog rekordnih razina eura prema američkom dolaru, što će poskupiti europske proizvode u SAD-u, najvećem izvoznom tržištu zemalja Europske unije. Usprkos tome svih 18 zapodnoeuropskih tržišta su tjedan zaključili u zelenom teritoriju. Tako je njemački DAX završio tjedan u plusu od 2.61%, francuski CAC +2.0%,%, DJ Euro Stoxx 50 indeks +2.24%... Na svjetskom deviznom tržištu glavna tema je četvrti uzastopni tjedni rast eura prema američkom dolaru, do rekordne granice od 1.2964 dolara za 1 euro. Oporavku dolara nisu pomogle ni dobre vijesti iz domaće ekonomije.

Dobra kunska likvidnost na međubankarskom tržištu pomogla je u zadržavanju niskih kamatnih stopa, koje se na najkraće pozajmice kreću na razini od oko 3%. Što se tiče kretanja tečaja, s obzirom na jaku korporativnu potražnju, te na najave da država ipak neće značajnije povećavati prvotni iznos novog izdanja obveznica planiranog za kraj studenog (cca. 200 milijuna eura), prema kraju tjedna smo nakon dužeg vremena osciliranja na granici od oko 7.5 kuna za euro, primijetili značajnije slabljenje domaće valute. Tako su do kraja tjedna investitori bili spremni platiti i 7.57 kuna za 1 euro. Rast eura nije spriječio nove rekordne razine upisanih trezorskih zapisa Ministarstva financija. Promet na prošlotjednoj aukciji je iznosio 610 milijuna kuna, čime je ukupni dug MF po toj osnovi porastao na 7.9mlrd kuna. Uz veliki interes investitora, zabilježili smo i drugi tjedan za redom, pad prinosa po svim dospijećima. Prinos na 3-mjesečni i jednogodišnji zapis je opet pao za 0.1% (4.9% odnosno 6.6%), dok je za polugodišnji zapis stopa pala za 0.15%, na 6.35%.

Na domaćem tržištu - značajne korekcije na dionicama iz prve kotacije Zagrebačke burze. Dionice Plive su zabilježile tjedni pad od 7.08%, spustivši se na 420 kuna, nakon što je kompanija objavila slabije kvartalne rezultate od planiranih. Ostvarena neto dobit od 18 milijuna USD je za 50% manje nego u istom razdoblju prošle godine, uslijed pada prihoda od rojaliteta, te povećanoj konkurenciji. Ni dionice prehrambenog sektora nisu bolje prošle. Dionice Podravke su izgubile 4.44% na tjednoj razini, nakon što je rast na 28-mjesečni maksimum (225 kuna), izmamio neke investitore na prodaju, odnosno uzimanje profita.