Komentar

Ni četvrto uzastopno povećanje kamatnih stopa, ni nastavak pozitivnog trenda na američkom tržištu dionica, kao ni daljnji pad cijena nafte nije pomoglo američkom dolaru da zabilježi novi rekordni minimum prema euru od uvođenja te valute 1999. godine. S druge strane sa takvim "vjetrom u leđa", te nastavkom repozicioniranja fond managera, europske su obveznice zabilježile najveće vrijednosti još od svibnja 2003. godine. Na domaćem je tržištu u fokusu investitora novo izdanje obveznica, koje je Ministarstvo financija najavilo za sam kraj ovog mjeseca.

Iako je američka centralna banka (FED) na svom prošlotjednom sastanku nastavila svoju politiku umjerenog dizanja kamatnih stopa, podigavši ključnu kamatnu stopu za 25 postotnih poena (na 2%), uz pozitivne komentare o stanju američke ekonomije, samo su prinosi na kraća dospijeća američkih državnih obveznica zabilježili porast. Dugoročnija dospijeća su završila tjedan na istim razinama (4.17% na deset godina), usprkos 51mlrd USD novih obveznica koje je američko Ministarstvo financija plasiralo na tržište tijekom tjedna. S druge strane europski su prinosi nastavili oštar pad, tako da je prinos na benchmark 10-godišnju njemačku državnu obveznicu pao s 3.9% na 3.77%. Jedan od ključnih faktora je svakako i rast eura prema američkom dolaru. Zajednička je valuta zabilježila peti tjedni dobitak zaključivši tjedan na 1.2973 dolara za jedan euro, dotaknuvši tijekom tjedna i 1.3006 dolara što predstavlja novu rekordnu razinu. S tim pomakom euro je u nepunih mjesec i pol dana ojačao za više od 5.6%, zabrinuvši dužnosnike europske centralne banke, koji su svojim izjavama pokušali zaustaviti daljnje jačanje eura, koje bi moglo imati pogubni efekt na izvozno orijentiranu europsku ekonomiju u situaciji slabe domaće potražnje. Cijena nafte i dalje pada, pozitivno djelujući na tržišta dionica. Prošli je tjedan cijena barela na robnoj burzi u New Yorku za isporuku u prosincu pala za dodatnih 4.62%, što je dovelo cijenu ispod 48 dolara (47.32). S druge strane, američki su dionički indeksi ušli i u četvrti tjedan uzastopnog rasta, pri čemu je najbolji rezultat ostvario tehnološki Nasdaq indeks s tjednim povratom od 2.28%. S indeks je dodao 1.5% zabilježivši najveću vrijednost još od kolovoza 2001. godine. Najutjecajniji Dow Jones indeks je dodao 1.4% na tjednoj razini. I europska su tržišta tjedan završila u pozitivnom teritoriju, dok su ulagači s odobravanjem popratili kvartalne rezultate vodećih kompanija. Tako je njemački DAX završio tjedan u plusu od 1.96%, francuski CAC +1.43%,%, DJ Euro Stoxx 50 indeks +1.14%...

Na domaćem tržištu u fokusu je pažnje investitora najavljeno novo izdanje domaćih obveznica. Prema dosadašnjim najavama iz Ministarstva financija planira se dosad najduže izdanje hrvatskih državnih papira, s dospijećem 2019. godine, uz ciljani volumen od 200 milijuna eura. S obzirom da je ovaj tjedan započelo razdoblje novog održavanja obvezne pričuve uz nižu stopu obvezne rezerve, zadržani su povoljni trendovi na međubankarskom tržištu. Kamatne su se stope nakon uobičajenog, ali blagog rasta uoči početka novog razdoblja održavanja kod najkraćih i najlikvidnijih dospijeća, ponovno spustile prema razini od 3%, dok se na tromjesečne pozajmice kreću oko razine od 7%. Povoljna kunska likvidnost favorizira kupnju eura od strane tržišnih sudionika, tako da je kuna ponovno oslabila na tržištu, prema razini od 7,59 kuna za euro gdje se javlja dovoljno velika ponuda deviza koja sprečava daljnje jačanje eura u očekivanju novog izdanja obveznica. I treći tjedan zaredom, prinosi na svim dospijećima trezorskih zapisa Ministarstva financija su pali. Uz sve jeftinije troškove financiranja, dug Ministarstva financija se po ovoj osnovi popeo na rekordnih 8 mlrd kuna.

Što se tiče dionica iz prve kotacije koje pratimo - njihov dvojak učinak tijekom prošlog tjedna. Dionice Podravke su zabilježile blagi oporavak od 0.93% uz 21 tisuću protrženih dionica. S druge strane dionice Plive su nastavile pad nakon loše primljenih kvartalnih rezultata, dotaknuvši razinu od 415 kuna po dionici, što predstavlja prvi pad ispod razine od 420 kuna još od ožujka 2003. godine.
Izvor: Allianz ZB d.o.o., 16.11.2004.