Komentar

"Na zapadu ništa novo", osim istoimenog filma, najbolje opisuje prošlotjedna događanja na svjetskim tržištima kapitala. Osim tehničke slike, te novih priliva koje fond managerima stižu pred kraj godine, prošli smo tjedan imali i najznačajniji "fundamentalni podatak" - onaj o novim radnim mjestima u SAD-u, koji je samo dodatno potvrdio trendove na tržištima. U prijevodu, daljnji rast državnih obveznica (ovaj put i američkih), nastavak slabljenja američkog dolara prema euru i azijskim valutama, te novi dobici na tržištima dionica, uz nastavak pada cijena nafte. Na domaćem tržištu - rekordni prometi obveznicama Ministarstva financija, potaknuti početkom trgovanja novom obveznicom dospijeća 2019. godine, čija je cijena u prvih tjedan dana uslijed velikog interesa investitora, skočila približno 3.5%.

Podatak da je američka ekonomija tijekom studenog kreirala "samo" 122 tisuće novih radnih mjesta (konsenzus 200 tisuća), uz revidiranje na niže prethodna dva izvješća, samo je "dodalo ulje na vatru" ionako užarenom tržištu obveznica. Prinos na 10-godišnju američku obveznicu je nakon tog podatka pao za 15 baznih bodova (na 4.25%), što otprilike odgovara porastu cijene od 1.3%. Euro-obveznice su, kao manje volatilniji vrijednosni papiri, zabilježili pad prinosa od otprilike 8 baznih bodova (na 3.74%), što je dovelo do smanjivanja razlike u spreadu između istovjetnih papira s dvije strane Atlantika na otprilike 0.5%. Usprkos blagom rastu cijena na tjednoj razini (zahvaljujući snažnoj reakciji u petak), tijekom tjedna euro obveznice su bilježile gubitke, nakon izjave predsjednika Europske centralne banke gosp. Tricheta, da je savjet ECB-a na svojoj redovitoj sjednici, na kojoj je ostavio kamatne stope nepromijenjenima, raspravljao o dizanju kamatnih stopa, usprkos snižavanju procjena gospodarskog rasta euro zone za 2005. godinu. Jedan od glavnih čimbenika u toj priči, je svakako daljnje jačanje eura. Osmi tjedni porast vrijednosti doveo je do to toga da investitori moraju izdvojiti 1.3454 američkih dolara za jedan euro. Uz konstantne priče o smanjenom interesu stranih investitora za dolarsku imovinu, slabi podatak o američkom tržištu rada je nekim investitorima poslužio samo kao izlika za daljnju prodaju. Prema japanskom jenu, dolar je oslabio i deseti tjedan za redom, do granice od 102 jena za dolar. I dok su investitori u obveznice razočarani stanjem svjetske ekonomije, izgleda da to ne smeta onima koji ulažu u dionice. Dok prvi vide slabo tržište rada, drugi su se fokusirali na skoro 14 postotni pad cijena nafte tijekom prošlog tjedna. Zahvaljujući tome, svi su vodeći američki dionički indeksi završili u pozitivnom teritoriju. Tako je Dow Jones indeks porastao za 0.67%, S indeks je dodao novih 0.7%, dok je najbolji povrat opet imao tehnološki Nasdaq s plusom od 2.2%, nakon najave iz Intela (vodećeg svjetskog proizvođača čipova) o većim prihodima u četvrtom kvartalu, uslijed pojačane potražnje za njihovim proizvodima.

Na domaćem tržištu najznačajniji događaj je uvrštenje na burzu i početak trgovanja s novom obveznicom Ministarstva financija dospijeća 2019. godine. Veliki interes investitora tijekom primarne emisije, gdje su mnogi ostali uskraćeni za željeni iznos, natjerao je neke na kupnju na sekundarnom tržištu. Zahvaljujući tome, cijena je tog izdanja nakon početne od 99.655%, tjedan završila na razini od oko 103% nominalne vrijednosti, što predstavlja porast od približno 3.5%. Prevedeno u brojke, investitor koji je kupio 1 milijun eura nominalne vrijednosti novih obveznica, u tjedan je dana, samo na razlici u cijeni, zaradio oko 35 tisuća eura. AZ mirovinski fondovi su, kao najveći investitori u domaće hrvatske vrijednosne papire, aktivno sudjelovali i u ovom izdanju. Što se tiče kunskih kamatnih stopa, izdanje obveznica nije narušilo likvidnost sustava, tako da su kamatne stope i dalje na vrlo niskim razinama (na preko noćne pozajmice ispod 2%). Kao potvrda tome je daljnji porast upisanih trezorskih zapisa, uz pad kamatnih stopa po svim dospijećima. Jedina "nelogičnost"u cijeloj priči je, jačanje kune prema euru (tijekom tjedna i do razine od 7.53 kuna za euro), zbog velike ponude deviza na tržištu.

Na domaćem tržištu daljnjem padu Plive se nakon tri tjedna uzastopnog rasta pridružila i dionica Podravke. Pliva je pala novih 7%, na 358 kuna po dionici, nakon što je kompanija objavila da smanjuje svoju prognozu o rastu prihoda od prodaje za ovu godinu sa 10 na 7%, uslijed povećanih troškova, te pojačane konkurencije. Dionice Podravke su pale 4%, uslijed nedostatka novih kupaca na dostignutim razinama.
Izvor: Allianz ZB d.o.o., 06.12.2004.