Komentar

Najznačajniji je događaj na svjetskim tržištima kapitala u proteklom tjednu svakako - oporavak američkog dolara. Nakon 8 tjedana pada prema euru, te 10 tjedana prema japanskom jenu, američki je dolar zabilježio tjedni porast vrijednosti prema svih 16 najznačajnijih svjetskih valuta. Slabljenje eura nije spriječilo europske prinose da testiraju granicu od 3.6% prinosa do dospijeća na 10-godišnjim obveznicama. Na domaćem smo tržištu bili svjedoci naglom jačanju kune, koja je na međubankarskom tržištu, u samo jednom danu ojačalo preko 2% prema euru, uslijed velike ponude deviza. To je dovelo do prestanka kotiranja domaćim obveznicama od strane market makera. Situacija se stabilizirala intervencijom Hrvatske narodne banke.

U nedostatku važnijih ekonomskih indikatora, tržište obveznica je vođeno situacijom na deviznom tržištu, te potezima špekulanata. Tako je prinos na 10-godišnju američku obveznicu zabilježio pad sa 4.25% na 4.15%, uslijed jačanja američkog dolara, te zatvaranja kratkih pozicija od strane investitora. Dok su američke obveznice rasle drugi tjedan za redom, europske bilježe već treći tjedan uzastopnog rasta. Tako je prinos na 10-godišnju njemačku državnu obveznicu pao na 3.6%, što predstavlja pad od čak 14 baznih poena, što je cijene euro obveznica još više približilo povijesnom maksimumu. Rastu euro obveznica, nije zasmetao ni pad eura prema američkom dolaru. Kao što smo u uvodu i rekli, američki je dolar konačno zabilježio tjedni porast vrijednosti prema euru, i to 1.7%, završivši tjedan na granici od 1.3226 dolara za jedan euro. Prema japanskom jenu, dolar je ojačao za čak 3.1%, na 105.2 jena za američki dolar. Uz upitne stope gospodarskog rasta u Japanu i Europi, dolaru kratkoročno u korist ide i ovotjedni sastanak Odbora za operacije na otvorenom tržištu (FOMC) američke centralne banke, na kojem se očekuje povećanje kamatnih stopa. S druge strane, zbog povećanih troškova financiranja, investitori smatraju da to ne ide u prilog dionicama. Tako su američki dionički indeksi nakon dva tjedna rasta, završili tjedan u negativnom teritoriju. Dow Jones indeks je pao za 0.46%, S indeks je izgubio 0.7%, dok je najgore prošao tehnološki Nasdaq s minusom od 0.93%, nakon razočaravajućih najava iz tehnoloških kompanija o prihodima iz prodaje za 2005. godinu. Dionicama nije pomagao ni novi pad cijena nafte. Na američkom tržištu nafta je pala za novih 4.3%, do granice od 40 dolara po barelu, što smo zadnji put vidjeli u srpnju ove godine.

Usprkos dobroj likvidnosti sustava, te kraju godine kada kuna obično slabi prema euru, prošli smo tjedan bili svjedoci izrazito naglom jačanju domaće valute, koja je izazvana velikom ponudom deviza u međubankarskom trgovanju,. Tečaj je pao s početnih 7.56, do čak 7.41 u jednom trenutku, što predstavlja cijenu eura na koju smo navikli u ljetnim mjesecima. Takva nagla oscilacija je primorala središnju banku na intervenciju, na kojoj je otkupila gotovo 100 milijuna eura od banaka, te na taj način plasirala dodatnih 750 milijuna kuna na tržište. Do kraja tjedna, tečaj se primirio, te se vratio na nešto nižu razinu od početne (7.52 - 7.53). Da problem nije u likvidnosti sustava, uz i dalje niske kunske kamatne stope, potvrđuje i aukcija trezorskih zapisa, na kojoj je nastavljen pad prinosa po svim dospijećima. Novih je 200-tinjak milijuna kuna plasiranih kratkoročnih papira od strane Ministarstva financija, povećalo obveze države po toj osnovi na 8.2 mlrd kuna. Na domaćem tržištu obveznica, zvijezda je i dalje nova državna obveznica s dospijećem 2019. godine, čija je cijena u drugom tjednu trgovanja dotakla 105% nominalne vrijednosti, što predstavlja porast od skoro 5.5%, u odnosu na cijenu iz primarne emisije.

Na domaćem tržištu dionica, nastavak pritiska na prodaju, donio je nove gubitke za Plivu. Ovo je već sedmi tjedni pad za redom, što je dovelo cijenu dionice do 337 kuna, što smo zadnji put vidjeli u rujnu 2001. godine. Od početka negativnog trenda ( listopada 2004.) dionice Plive su pale ukupno za 26%. Dionice Podravke su završile tjedan nepromijenjeno (220 kuna po dionici), uz smanjeni obujam trgovanja, nakon što su se cijelo vrijeme kretale u uskom rasponu, što sugerira da veći investitori ne žele mijenjati svoje pozicije, kako se bliži kraj godine.
Izvor: Allianz ZB d.o.o., 14.12.2004.