Komentar

Ključne teme iz 2004. godine i dalje okupiraju investitore. Što se tiče instrumenata s fiksnim prinosom - otpornost dugoročnih stopa prinosa američkih obveznica na podizanje kamatnih stopa centralne banke, te bolji povrati na euro tržištu. Dok se restriktivnija monetarna politika u SAD-u za sada ogleda samo na kraćim dospijećima obveznica (ispod 5 godina), ulagači u dionice smatraju da će to znatno utjecati na poskupljivanje troškova zaduživanja kompanija, što je rezultiralo najgorim novogodišnjim startom američkog tržišta dionica od 1991. godine. Američkim dionicama nije pomogao ni drugi najveći tjedni dobitak dolara prema euru od uvođenja zajedničke valute, što jedino odskače od prošlogodišnjih trendova. Zbog toga bilježimo bolje rezultate europskih dionica, posebno onih s većom izloženošću američkom tržištu. Od domaćih tema, tjedan su obilježile rekordna aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, te jačanje kune prema euru na međubankarskom tržištu do razine od 7.6 kuna za 1 euro.

Tjedan na svjetskim tržištima je obilježen objavom zapisa sa sastanka u prosincu, posebnog tijela američke centralne banke (FOMC-a), koje je tada odlučilo po peti put zaredom podignuti ključnu kamatnu stopu, na 2.25%. Iz zapisa je vidljivo da usprkos ponovnom povećanju kamatne stope, prema članovima FOMC-a "trenutna razina realnih kamatnih stopa ostaje ispod razine koja je najvjerojatnije potrebna, da bi inflacija ostala stabilna, a rast ekonomije blizu svoje potencijalne stope". Prinos na 2-godišnju američku obveznicu je porastao za 13 baznih bodova, na 3.19%, dok je rast prinosa na dužim dospijećima, kao i tijekom cijele prošle godine, bio znatno umjereniji (na deset godina 5 baznih bodova, dok na 30-godišnjem dospijeću samo 1 bazni bod). S druge strane, nastavlja se trend boljih rezultata obveznica država eurozone. Zahvaljujući nekolicini slabih ekonomskih podataka (slabi rast maloprodaje, pad industrijskih narudžbi u Njemačkoj), zabilježili smo pad prinosa (rast cijena), po svim važnijim dospijećima državnih euroobveznica. Ni pad eura prema američkom dolaru (čiji je rast tijekom prošle godine umnogome pridonio sadašnjoj razini prinosa), nije promijenio dugoročne poglede investitora na rast euro ekonomije. Euro je zabilježio pad prema dolaru tijekom cijelog prvog tjedna ovogodišnjeg trgovanja, da bi završio na razini od 1.3054 dolara za jedan euro ( -3.7% na tjednoj razini). Valutna kretanja su najviše utjecala na dioničke indekse u Europi. Svi su važniji indeksi završili tjedan u pozitivnom teritoriju. Francuski CAC (+1.45%), njemački DAX (1.42%), Dow Jones Stoxx 50 indeks (0.97%)�Najbolje su prošle kompanije koje najviše ovise o prodaji u SAD-u, kao što su Volkswagen AG (+7.9%), te DaimlerChrysler AG (+2%). S druge strane Atlantika, američki je Standard & Poor's 500 indeks započeo godinu s najgorim startom (-2.12%) od 1991. godine, odnosno pred Zaljevski rat. Četiri od pet dana negativnih povrata zabilježili su i ostali benchmark indeksi. Dow Jones indeks -1.66%, te tehnološki Nasdaq -4%.

Na domaćem tržištu i dalje se osjeća snažan utjecaj kunske likvidnosti, koja se ogleda kroz daljnji pad kamatnih stopa na novčanom tržištu, te rekordnoj razini upisanih trezorskih zapisa Ministarstva financija. Kamatne su stope na prekonoćne pozajmice pale ispod razine od 2%, dok je na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstvo financija prihvatilo čak 850 milijuna kuna ponuda, što je s obzirom na mali iznos dospijeća za prošli tjedan, rezultiralo povećanjem stanja ukupno emitiranih trezorskih zapisa na rekordnih 9 milijardi kuna. Što se tiče prinosa po dospijećima, zabilježili smo nepromijenjene ili blago padajuće kamatne stope. Ovogodišnjim proračunom planirano je povećanje stanja upisa trezorskih zapisa za 1.1 mlrd kuna. Usprkos povoljnoj kunskoj likvidnosti, u prvim danima Nove godine, zabilježili smo oštro jačanje domaće valute prema euru. Višak ponude deviza od strane banaka, uz nedostatak korporativne potražnje, gurnuli su tečaj do razine od 7.56 kuna za euro.

Što se tiče domaćih dionica iz prve kotacije Zagrebačke burze, nedostatak likvidnosti uzrokovan skraćenim tjednom uzrokovao je blagu korekciju cijena dionica, nakon snažnog rasta pred sam kraj prošle godine. Tako je Pliva izgubila na vrijednosti 1.1% (zaključna cijena od 360 kuna), dok su dionice Podravke pale za 1.67%, na 235 kuna.
Izvor: Allianz ZB d.o.o., 10.01.2005.