Komentar

Blagi inflacijski pokazatelji u SAD-u, te porast naknada za nezaposlene na tjednoj razini doveli su, nakon četiri tjedna, do pada 10-godišnjeg prinosa na američku državnu obveznicu. S druge strane, komentari nekih članova američke centralne banke o mogućem povećanju tempa podizanja kamatnih stopa, djelovali su isključivo na kraća dospijeća, što je dovelo do daljnjeg sužavanja spreada (razlike) između ta dva dijela krivulje prinosa.

Kod njemačkih državnih obveznica, prinosi su pali na sva dospijeća, nakon što je Europska centralna banka ostavila kamatne stope na istoj razini (2%), uz nešto povoljniji inflacijski outlook. Američki je dolar završio tjedan oslabjevši prema euru za 0.5% (1.3112), nakon što je tijekom tjedna dotaknuo razinu od 1.3293 dolara za euro, slijedom podataka o rekordnom trgovinskom deficitu SAD-a u studenom. Svjetski su dionički indeksi, ovaj put s obje strane Atlantika, završili tjedan u crvenom području. Razloge možemo naći u 6.5%-tnom rastu cijena nafte (hladno vrijeme na sjeveroistoku SAD-a), te nekoliko razočaravajućih rezultata iz tehnološkog sektora. Na domaćem tržištu, špekulacije o ulasku stranih investitora u Podravku, podigle su cijenu njezinih dionica do rekordnih 270 kuna. S druge strane, ulagači koji su špekulirali na deviznom tržištu, nadajući se porastu vrijednosti eura prema kuni tijekom siječnja, ostaju razočarani razvojem situacije, jer je nedostatak potražnje od strane korporativnog sektora gurnuo euro do razine od 7.5 kuna.

Početak novog razdoblja održavanja obvezne rezerve od strane banaka prema HNB-u (10. siječnja), doveo je do povećane potražnje za domaćom valutom. S obzirom da se u ovakvim situacijama, banke istodobno povlače sa ponude, to je rezultiralo povećanjem cijene novca u međubankarskoj trgovini, odnosno kamatnih stopa. Na prekonoćne pozajmice (najosjetljivije na promjene likvidnosti), kamata je porasla na 6%. Međutim, likvidnost sustava je i dalje dobra, što potvrđuju kamatne stope na duže rokove, te jedini dugoročni kunski državni papir - obveznica Ministarstva financija s dospijećem 2008 godine, koja se i dalje trguje na rekordnim razinama. Potvrda likvidnosti sustava je još jedna dobra aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, gdje je uz nepromijenjene kamatne stope (5.5% na 6 mjeseci, te 5.65% na godinu dana), dug države po toj osnovi narastao na rekordnih 9.2 mlrd kuna. Razmjerno dobra likvidnost sustava se i dalje ne odražava u slabljenju domaće valute. Iako se još od 1994. godine nije dogodilo da u siječnju domaća valuta ne oslabi prema euru (odnosno njemačkoj marci), prošlotjedna kretanja sugeriraju da bi se to ipak moglo dogoditi. Nedostatak korporativne potražnje za devizama (koja je tradicionalno najjača upravo u siječnju), dovoljna ponuda od strane banaka, potražnja za domaćom valutom od nekih stranih investitora, dovela je do jačanje kuna prema euru do granice od 7.5 kuna za jedan euro. S obzirom da je najveći dio portfelja AZ OMF-a (kao i ostalih mirovinskih fondova), uložen u vrijednosne papire koji su vezani uz euro, to u kratkom roku neizbježno dovodi (zbog nemogućnosti adekvatne zaštite), do smanjivanja neto imovine, odnosno vrijednosti obračunske jedinice.

Što se tiče domaćih dionica, s obzirom na trenutnu zakonsku regulativu koja dopušta ulaganje isključivo u dionice iz 1. kotacije naših dviju burzi (Pliva, Podravka, Croatia osiguranje, Varteks) portfolio manageri u AZ fondu, mogu samo sa strane promatrati snažan uzlet dionica iz kotacije javnih dioničkih društava. Jedina dionica koja donekle cjenovno prati ostatak tržišta je dionica Podravke. Nakon nekoliko tjedana uzastopnog rasta uzrokovanog akumuliranjem dionica od strane stranih investitora, prošli je tjedan dionica završila na razini od 270 kuna (rast od 15%), što predstavlja najveću vrijednost Podravke od uvrštenja na Zagrebačku burzu 1998. godine.
Izvor: Allianz ZB d.o.o., 18.01.2005.