Komentar

Vodeća tržišta državnih obveznica (Eurozona, SAD) bilježe snažne rezultate na početku godine, uglavnom kao rezultat pritiska na strani potražnje, što se posebno odražava na dugim i ultra-dugim dospijećima (30 godina). Kao jedan od glavnih faktora, nameće se potražnja od strane institucionalnih investitora (investicijski fondovi, osiguravajuće kuće, mirovinski fondovi), koji su u potrazi za što većim povratom, primorani ulagati u najduža dospijeća. Kao rezultat toga, prinosi na 15, 20 i 30 godina u Eurozoni su već prije nekoliko tjedana probili najniže razine u povijesti, zabilježene sredinom 2003. godine, kada je u fokusu investitora bio strah od deflacije (pada opće razine cijena).

Nasuprot tome, ni neki od najiskusnijih investitora u dionice na svjetskim tržištima, ne pamte ovako loš početak godine. Sva su tri benchmark indeksa u SAD-u (Dow Jones, Standard & Poor's, te Nasdaq), zabilježila pad vrijednosti u prva tri tjedna Nove godine, čime su neki od njih izbrisali cijele prošlogodišnje dobitke. Na domaćem je tržištu pad tečaja eura prema kuni do razine od 7.46, izazvao intervenciju Hrvatske narodne banke. Usprkos lošem odazivu banaka (otkupljeno samo 8.5 milijuna eura), izgleda da su sudionici na deviznom tržištu shvatili poruku centralne banke, tako da je do kraja tjedna kuna oslabila prema euru do razine od 7.56 kuna za 1 euro.

Prinos na 10-godišnju američku državnu obveznicu je pao tijekom prošlog tjedna za 7 baznih bodova (0.07%), na 4.14% nakon što su objavljene potrošačke cijene pokazale manji rast od predviđenog. Na drugoj su strani Atlantika, prinosi na njemačke državne obveznice završile tjedan na gotovo nepromijenjenoj razini (3.56%). Prinosima na kraća dospijeća se već duže vrijeme trguje u uskom rasponu (2.3 - 2.5%), u iščekivanju nepromijenjene politike Europske centralne banke. S druge strane, tijekom tjedna smo vidjeli pokušaj proboja 10-godišnjeg prinosa na njemačku državnu obveznicu ispod granice od 3.5%, što je sasvim blizu povijesnog minimuma tog dospijeća (3.465%). Međutim, veliki pritisak na strani ponude na tim razinama, spustio je cijene obveznica na početne razine. I dok već mjesecima analitičari govore o neodrživosti trenutne razine prinosa na tržištima obveznica, s obzirom na trenutno stanje i prognoze o daljnjem rastu svjetske ekonomije, svjetski dionički indeksi nikako da spoje dva tjedna u pozitivnom teritoriju. Rast cijena nafte, skupa sa razočaravajućim rezultatima nekoliko kompanija iz posljednjeg kvartala 2004. godine, rezultirao je razočaranjem ulagača. Dow Jones indeks je pao od početka 2005. za 3.6%, čime je u potpunosti izbrisao prošlogodišnju dobit od 3.1%. Tri tjedna uzastopnog pada početkom godine za ovaj indeks, pamte samo oni koji su ulagali u dionice još 1982. godine. Sličan razvoj situacije imamo i u Europi, s iznimkom nešto boljih rezultata izvozno orijentiranih tvrtki, uslijed pada eura prema dolaru, što povećava njihovu konkurentnost u SAD-u, njihovom najvećem izvoznom tržištu.

Na domaćem tržištu, nakon očekivanog porasta kamatnih stopa u prvom tjednu održavanja obvezne pričuve banaka, dobra likvidnost sustava je ponovno vratila kamatne stope na niže razine, što na prekonoćne pozajmice znači razinu od 3%. Nakon jednotjedne stagnacije, nastavio se trend pada prinosa na aukcijama trezorskih zapisa Ministarstva financija. Od ukupno emitiranih 350 milijuna kuna, najveći se dio odnosi na polugodišnji zapis (250 milijuna kuna), čiji je prinos pao za 10 baznih bodova, na 5.4%. Identičan pad je ostvario i prinos na 12 mjeseci (5.55%), dok za papire s dospijećem na tri mjeseca nije bilo interesa. Kao što smo u uvodu i rekli, pad tržišnog tečaja eura prema kuni izazvao je intervenciju Hrvatske narodne banke, koja je na svojoj redovitoj sjednici zaključila da se oscilacije tečaja i dalje održavaju unutar uobičajenog raspona, dok je zadnje jačanje kune izazvano i "nešto dinamičnijem inozemnom zaduživanju banaka u studenom i prosincu".

Na domaćem tržištu dionica, bilježimo rast dionica Podravke i Plive. Na Zagrebačkoj burzi dionice Plive su na tjednoj razini porasle gotovo 4%, zahvaljujući jačanju američkog dolara prema euru, te dobroj reakciji investitora na vijesti o restrukturiranju istraživačkog dijela kompanije. Dionice Podravke bilježe tjedni dobitak od čak 11% (rast na rekordnih 300 kuna), pod utjecajem snažne potražnje od strane stranih investitora.
Izvor: Allianz ZB d.o.o., 24.01.2005.