Komentar

Tijekom proteklog tjedna, prinos na 10-godišnju američku obveznicu je probio raspon u kojem se kretao tijekom zadnjih sedam mjeseci (4.0-4.4%). Pri tome je porastao za čak 23 bazna boda (sa 4.31 na 4.54%). Usprkos tome što se u međuvremenu ništa fundamentalno nije dogodilo sa američkom ekonomijom, promjena raspoloženja investitora se još jednom pokazala ključnim čimbenikom iza najnovije promjene trenda na svjetskim tržištima. Najbolji primjer za to je posljednji rast cijena nafte. Dok je u prijašnjim slučajevima rast cijena nafte promatran kao prepreka daljnjem gospodarskom rastu što je utjecalo na rast cijena obveznica (odnosno pad prinosa po kojima se trguje), sada je u fokusu investitora inflacijski pritisak koji iz toga proizlazi, što utječe da investitori traže veće povrate za svoje investicije u obveznice (pad cijena, odnosno porast prinosa).

S obzirom da je cijena nafte u porastu već pet tjedana za redom, te da se ponovno približila rekordnoj razini iz listopada 2004. godine (55.67$ po barelu na američkom tržištu), a da je istovremeno Međunarodna agencija za naftu ponovno povisila svoju procjenu potrošnje nafte za tekuću godinu, slijedeći inflacijski pokazatelji (22. i 23. ožujka) će se pokazati presudnim za srednjoročna kretanja na tržištu i to ne samo za obveznice već i za ostale instrumente.

Porast prinosa na državne obveznice je utjecao i na pad cijena dionica s obje strane Atlantika, kako se povećava trošak po kojem se kompanije financiraju. Posebno je na udaru bio financijski sektor, te kompanije koje svojim dioničarima redovito isplaćuju dividendu, koja se u okruženju snažnog rasta prinosa na državne obveznice pokazala manje atraktivnom nego prije. Tako su benchmark indeksi pali u svih 18 najvažnijih europskih tržišta. Njemački DAX je pao za 1.42%, francuski CAC je izgubio na vrijednosti 1%, dok je negativnim trendom prednjačio talijanski MIB s minusom od 1.75%.

Na domaćem tržištu glavna vijest je novo izdanje kunskih državnih obveznica. Obveznice su izdane u utorak 08. ožujka, u iznosu od 3 mlrd. kuna, a na naplatu dospijevaju 08. ožujka 2010. godine. Obveznice nose fiksnu kamatnu stopu od 6,75%, koja se isplaćuje polugodišnje u jednakim iznosima. S obzirom na atraktivan prinos do dospijeća (6.75% pošto su obveznice izdane po nominalnoj vrijednosti) izdanje je prošlo vrlo uspješno, o čemu dovoljno govori podatak da je cijena u prvom tjednu trgovanja porasla čak i do 3%. AZ mirovinski fondovi su se, kao i do sada, potvrdili kao najveći investitori u dugoročne vrijednosne papire Republike Hrvatske izdane na domaćem tržištu, te predstavljaju najvećeg pojedinačnog investitora u ovoj emisiji.

Kako se emisija obveznica dogodila istovremeno s početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve banaka to je utjecalo na privremeni poremećaj na novčanom te deviznom tržištu. Zbog snažne potražnje za kunama kojima su se plaćale obveznice, porasla su kamatne stope na kunske pozajmice, a na deviznom tržištu investitori su prodavali eure. To je rezultiralo snažnim jačanjem domaće valute, do razine od 7.43 kune za euro, što je natjeralo Narodnu banku na intervenciju kako bi spriječila još veće poremećaje na tržištu. HNB je pri tome otkupio od banaka i njihovih klijenata 80 milijuna eura, što je smirilo situaciju na deviznom tržištu i dozvolilo lagano slabljenje kune do kraja tjedna. Nakon što su obveznice emitirane, investitori koji su ostali "kratkih rukava" tijekom alokacije svoje su viškove likvidnosti odlučili usmjeriti u trezorske zapise Ministarstva financija. Tako je Ministarstvo prikupilo dodatnih 400 milijuna kuna, čime se ukupni dug države po ovoj osnovi popeo na 10.8 milijardi kuna.

Nakon razočaravajućih kvartalnih rezultata, dioničari su Plivu u Londonu kaznili s najvećim jednodnevnim padom od 1998. godine (-13%). Negativno raspoloženje se nastavilo i u proteklom tjednu tijekom kojeg je Pliva na Zagrebačkoj burzi izgubila dodatnih 4.2%, završivši tjedan na 365 kuna. Padu u Zagrebu je pridonijelo i slabljenje dolara u kojem se trguje Plivinim dionicama u Londonu. Dionice Podravke su također pretrpjele korekciju slijedom negativnog trenda na domaćem tržištu kapitala te su tjedan zaključile na razini od 300 kuna. Dionica je pod pritiskom investitora koji realiziraju profit, a negativno je odjeknula i vijest o suspenziji Sporazuma o slobodnoj trgovini od strane Bosne i Hercegovine što će utjecati na 9% Podravkine ukupne prodaje.
Izvor: Allianz ZB d.o.o., 14.03.2005.