Komentar

Tržište obveznica se stabiliziralo nakon pet tjedana uzastopnih gubitaka, tako da su prinosi na referentne državne obveznice pali za nekoliko baznih bodova. Prinos do dospijeća na 10-godišnju američku državnu obveznicu je zaključen na 4.5%, na donjem rubu novog trading range-a. Nove rekordne razine nafte, uzimanje profita na kratkim pozicijama te rast averzije prema riziku od strane investitora utjecali su na blagi oporavak tržišta državnih obveznica. Posebno je zanimljivo širenje spreada (razlike u prinosima) na korporativnom tržištu obveznica, te obveznicama zemalja u razvoju. Nakon što je premija koju su investitori zahtijevali za držanje ovih klasa imovine već duže vrijeme bila na povijesno niskim razinama, najava iz General Motorsa (treći svjetski izdavatelj korporativnih obveznica) o najvećem kvartalnom gubitku od 1992. godine te procjene investitora o mogućem bržem tempu podizanja kamatnih stopa u SAD-u dovele su do snažne korekcije obveznica na tim tržištima.

Uzimanje profita je zahvatilo i područje srednje i istočne Europe, tako da smo zabilježili snažan pad domaćih valuta, burzovnih indeksa te državnih obveznica. Trend nije zaobišao ni Hrvatske državne obveznice kojima se trguje u inozemstvu, a koje su dodatno bile pogođene odlukom Europske Unije da se odgode pristupni pregovori. Kao rezultat toga, značajno se proširila premija koji investitori traže da bi kupili hrvatske državne papire.
Dionički indeksi su zabilježili blagi pad kao rezultat rekordnih razina cijena nafte koje tradicionalno pogađaju dioničko tržište. Povećana je averzija prema riziku također utjecala na slabiji rezultat dionica širom svijeta.
Usprkos povećanju proizvodnih kvota od strane OPEC-a na njihovom sastanku u Iranu, cijena nafte na američkom tržištu je dosegla novu rekordnu razinu od 57.6$ po barelu. Povećanje dugih špekulativnih pozicija te pad zaliha nafte i derivata u SAD-u su najviše pridonijeli najnovijem porastu.

Na domaćem tržištu likvidnost sustava se poboljšala nakon emisije kunskih državnih obveznica, na što je utjecala još jedna intervencija HNB-a kojom je na tržište plasirano novih 210 milijuna kuna (što s prethodnom kupnjom deviza predstavlja gotovo 600 milijuna kuna na tržištu). Kao rezultat toga, kamatne su stope na prekonoćne pozajmice pale ispod razine od 2.5%. Stoga ne iznenađuje i snažan interes na aukcijama trezorskih zapisa, a pogotovo nakon najavljenog početka operacija na otvorenom tržištu koje bi trebale smanjiti oscilacije na kratkoročnim kamatnim stopama, a u čemu bi značajnu ulogu trebali imati upravo trezorski zapisi. Tako je na prošlotjednoj aukciji promet bio četiri puta veći od planiranog, uz pad prinosa za 10-ak baznih bodova po svim dospijećima. Time se ukupni dug Ministarstva financija po toj osnovi prvi put popeo iznad 11 mlrd kuna, od čega se 3 mlrd odnosi na povećanje samo tijekom ove godine.
Usprkos dobroj kunskoj likvidnosti, zbog usklađivanja deviznih pozicija banaka, zabilježili smo jačanje kune prema euru do razine od 7.42, što je rezultiralo intervencijom središnje banke. Međutim, nakon toga, uz nešto snažniju korporativnu potražnju za devizama, zabilježili smo jačanje eura do granice od 7.5 kuna za euro.

Negativni trendovi na tržištima u nastajanju su se odrazili i na hrvatske dionice. Povlačenje stranih investitora se najviše odražava na dionici Podravke. Iako je u proteklom tjednu tek neznatno izgubila na vrijednosti (sa 300 na 294 kune), već tijekom ovog tjedna smo zabilježili značajniju korekciju koja je cijenu te dionice gurnula do siječanjske razine od 250 kuna. Negativne preporuke stranih analitičkih kuća i dalje predstavljaju uteg nad Plivinom dionicom, koja je tijekom proteklog tjedna izgubila 4% na vrijednosti, sa zaključnom cijenom od 350 kuna.
Izvor: Allianz ZB d.o.o., 21.03.2005.