Komentar

Veći naglasak američke centralne banke na inflatorne pritiske tržište je protumačilo kao mogućnost prema agresivnijem dizanju kamatnih stopa u SAD-u, ukoliko nadolazeći podaci to budu zahtijevali. Zahvaljujući tome, prinos na 10-godišnju američku obveznicu je u jednom trenutku prešao 4.69% (8-mjesečni maksimum). Međutim, kako je već dosta loših vijesti ugrađeno u sadašnje razine prinosa, pokazalo se kako su u sadašnjim uvjetima takve razine prinosa dovoljno visoke da privuku kupce. Uz to, kasniji podaci o stanju američke ekonomije su pokazali usporavanje na tržištu rada, dok su inflacijski pokazatelji objavljeni u skladu s očekivanjima. Kao rezultat toga, prinosi na državne obveznice su pali (porasle cijene) na svim važnijim tržištima, kako su aktivni investitori odlučili pokriti svoje kratke pozicije zabrinuti razvojem svjetske ekonomije u 2. kvartalu. Tako je prinos na 10-godišnju američku obveznicu tijekom tjedna dotaknuo 4.4%, da bi tjedan završio na 4.45%.

Prinosi na europske državne obveznice su također zabilježile pad (tjedan zaključen na 3.6%) uslijed negativnih vijesti o stanju europske ekonomije. Hrvatske obveznice kojima se trguje na inozemnim tržištima i dalje bilježe širenje spreada, odnosno premije koju investitori zahtijevaju da bi u svom portfelju držali hrvatske vrijednosne papire. Glavni razlog je povećanje averzije prema riziku od strane investitora, koji likvidiraju pozicije u obveznicama zemalja u razvoju. Prema indeksu razvijenom od strane JP Morgan-a, jedne od najpoznatijih svjetskih investicijskih kuća, razlika u prinosu između obveznica zemalja u razvoju i američkih državnih obveznica, kao nerizičnih instrumenata, se popela na 3.95%, što je za 0.4% više nego početkom godine.
Dionički indeksi su završili tjedan uglavnom u negativnom tonu, pod utjecajem rekordnih razina nafte (prognoze idu i preko 100$ po barelu za nekoliko godina!), te slabijih podataka s američkog tržišta rada, koji su povećali bojazan investitora o daljnjem rastu ekonomije. Tako je Dow Jones indeks pao četvrti tjedan za redom, dok je S indeks završio prvi kvartal s najgorim rezultatom u zadnje dvije godine (-2.6%).

Na domaćem tržištu, obilje kuna u sustavu je rezultiralo padom cijene kuna u međubankarskom trgovanju, te na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija. Tako je kamatna stopa na prekonoćne pozajmice među bankama pala na razinu od 1%. S druge strane, Ministarstvo je na svojoj tjednoj aukciji emitiralo trostruko više zapisa od planiranog (877 milijuna kuna), čime je kratkoročni dug države po toj osnovi porastao na rekordnih 12.4 mlrd. kuna. Pri tome je ponovno (treći tjedan za redom) pao prinos na trezorske zapise po svim dospijećima: na jednogodišnji zapis za 25 baznih poena na 5.15%, na polugodišnji za 20 baznih poena na 5.05%, te na najkraći, tromjesečni papir na 4.55%. Valja primijetiti da većina interesa za upis trezorskih zapisa dolazi od strane poslovnih banaka, koje će trezorske zapise moći koristiti kao kolateral u sklopu novih operacija na otvorenom tržištu. Usprkos povoljnoj kunskoj likvidnosti, na domaćem deviznom tržištu i dalje bilježimo pritiske na jačanje domaće valute, uglavnom zbog usklađivanja deviznih pozicija banaka. Kuna je ojačala do razine od 7.4 kune za euro, gdje se pojavljuje špekulativna potražnja za eurom, u strahu od još jedne intervencije središnje banke.

Dvojaki rezultati na domaćem tržištu dionica: dionica Plive je u Zagrebu izgubila 2.9%, završivši tjedan na 335 kuna, dok je Podravka, usprkos godišnjim rezultatima lošijim od očekivanih, uspjela završiti tjedan u plusu od 5.5%.
Izvor: Allianz ZB d.o.o., 05.04.2005.