Komentar

Relativno miran tjedan na svjetskim tržištima. Europska komisija je smanjila svoje procjene rasta Europske unije za 2005. i 2006. godinu. Za tekuću godinu nova procjena je 1.6%-tni rast, dok je za 2006. predviđena stopa od 2.1%, s većim rizikom prema dolje. Porast cijene nafte od 85% u zadnjih 12 mjeseci, te stopa nezaposlenosti od 8.9% značajno je smanjila kupovnu moć stanovnika Unije te dobit poduzeća. Dodatno, slabo tržište rada te nedostatna ekspanzija je smanjila porezne prihode tako da će i ove godine Njemačka, Grčka, Italija te Portugal premašiti limit budžetskog deficita od 3% prema BDP-u. Najveća ekonomija Eurozone - Njemačka, bilježi najveću stopu nezaposlenosti od 2. svjetskog rata (12%), s procijenjenim rastom od samo 0.8%. Neke od vodećih svjetskih investicijskih kuća su smanjile svoje prognoze rasta svjetske ekonomije u 2. kvartalu pod utjecajem visokih cijena nafte, s tim što ne očekuju nastavak tog trenda već oporavak svjetskog gospodarstva tijekom ljeta.

Kao i obično, dok svi pričaju do kuda nafta može ići (60$, 80$, 100$!!) - cijena nafte pada! Tijekom prošlog tjedna na američkom tržištu cijene nafte su zabilježile pad vrijednosti tijekom svih 5 trgovinskih dana (prvi put nakon kolovoza 2004.) s tjednim gubitkom od skoro 7%, nakon što su podaci pokazali rast zaliha nafte, a OPEC organizacija najavila povećanje proizvodnih kvota za 0.5m barela za svibanj.
Tržište obveznica je završilo tjedan u promjenjivom raspoloženju, s naglaskom na izravnavanje pozicija investitora što je utjecalo na bolje rezultate obveznica s kraćim dospijećem. Kod državnih euroobveznica smo primijetili pravu rasprodaju ultra-dugih dospijeća (+30 godina), kako su investitori odlučili uzeti profit na dugim pozicijama u tim obveznicama. Tako je prinos na 30-godišnjem dospijeću porastao za 5 baznih bodova (4.15%), dok je na 2-godišnjem pao za čak 6 baznih bodova (2.39%). Interesantno je primijetiti da se razlika u prinosu na 10-godišnjoj obveznici između SAD-a te Eurozone, približava granici od 100 baznih bodova (1%), pa nas neće začuditi ni uzimanje profita na toj, prošlogodišnjoj omiljenoj trading ideji.
Globalno tržište dionica je, skupa s ostalim rizičnijim klasama imovine, zabilježilo porast vrijednosti uslijed pada cijena nafte, te ususret sezoni objave rezultata iz 1. kvartala. Dow Jones indeks (+0.5%) i Nasdaq (+0.7%) zabilježili su prve dobitke nakon 5 tjedana uzastopnog pada. Očekuje se da će 500 kompanija iz sastava Standard & Poor's indeksa objaviti 8.3%-tni rast dobiti za 1. kvartal, što je povećanje u odnosu na očekivanja s početka godine. U Europi svih 18 najvećih tržišta je zabilježilo porast vrijednosti na tjednoj bazi, što predstavlja treći tjedan rasta europskih dionica.

Najzanimljivija vijest sa domaćeg tržišta je početak operacija na otvorenom tržištu od strane HNB-a. Naime, od sada će središnja banka, u jednoj od vrsti operacija što planira izvoditi kako bi smanjila oscilacije na kratkoročnim kunskim kamatnim stopama, svake srijede primati ponude banaka koje se na tjedan dana žele zadužiti kod HNB-a. Za sada će kao kolateral služiti isključivo trezorski zapisi. HNB će, dakle, zainteresiranim investitorima na tjedan dana posuditi kune, a trezorski zapisi će poslužiti kao osiguranje vraćanja tih posudbi. Zainteresirani investitori sami će ponuditi kamatnu stopu po kojoj se žele zadužiti, a HNB će te ponude prihvatiti ili odbiti. Na prošlotjednoj prvoj takvoj aukciji najviša ponuđena kamatna stopa bila je 3 %, a najniža 2 %. S obzirom na visoku likvidnost bankovnog sustava i nisku razinu kamatnih stopa, niti jedna ponuda nije prihvaćena. Potvrda likvidnosti sustava je još jedna uspješna aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, kojom se prikupilo dodatnih 425 milijuna kuna, uz pad prinosa po svim dospijećima za 30-ak baznih bodova u prosjeku. Pri tome je prinos na 1-godišnji zapis, prvi put nakon kolovoza 2003., pao ispod 5% (4.9%). Na domaćem deviznom tržištu tečaj se eura prema kuni spustio ispod psihološke granice od 7.4 kune za euro. Usprkos niskim kunskim kamatnim stopama, te "ljetnim razinama" tečaja, ponuda deviza je dovoljna da zadovolji potražnju. Dalje kretanje tečaja će umnogome ovisiti i o ponašanju HNB-a.

Dionica Plive je zabilježila gubitak od novih 2.7% (326 kuna), što predstavlja šesti tjedni pad za redom (od kraja veljače), u kojem je dionica izgubila 21% na vrijednosti. Negativnom raspoloženju se priključila i dionica Podravke, s padom od 1.4%, na zaključnih 280 kuna.
Izvor: Allianz ZB d.o.o., 11.04.2005.