Komentar

Buran tjedan na svjetskim tržištima, sa značajnim pomacima u gotovo svim klasama imovine. Pad globalnog tržišta dionica predvođen američkim Dow Jones i Nasdaq indeksom, dodatno je potpomogao padu prinosa državnih obveznica. Investitori se nakon "inflacijske priče" fokusiraju na moguće usporavanje američke ekonomije u 2. polovici godine, što bi trebalo ograničiti daljnji rast kamatnih stopa. Razočaravajuće podatke o rastu maloprodaje u SAD-u za ožujak, investitori su protumačili kao dokaz da prosječnom Amerikancu, nakon što napuni vozilo rekordno skupim gorivom, ostaje znatno manje novca za kupnju drugih stvari. Visoke cijene nafte su upravo jedan od glavnih razloga zašto je Međunarodni monetarni fond u svom polugodišnjem izvješću smanjio svoje procjene rasta svjetske ekonomije za 2005. godinu na 4.3%, za razliku od prošlogodišnje procjene od 5.1%.

Kao rezultat, prinosi na državne obveznice bilježe pad (rast cijena) već treći tjedan za redom, kako su investitori primorani zatvarati svoje kratke pozicije kojima su se kladili na pad cijena. Na 10-godišnju njemačku državnu obveznicu prinos je pao ispod 3.5% sasvim se približivši povijesnom minimumu od 3.42%. Američke državne obveznice bilježe najveći porast cijena od kolovoza 2004. godine. Dodatan faktor u rastu cijena državnih obveznica je svakako značajan rast spreada (razlike u prinosima) kod korporativnih obveznica, uslijed povećane averzije prema riziku od strane investitora. Nakon povijesno najnižih razina po kojima su se poduzeća mogla zaduživati (što su mnoga i iskoristila), profitna upozorenja od strane vodećih svjetskih proizvođača automobila (General Motors i Ford) izazvala su pravu rasprodaju dionica i obveznica tih poduzeća. Dionice GM-a su pale na najnižu razinu od 1993. godine, a premija na obveznice tih poduzeća se popela na 4% iznad benchmarka, sa samo 1.75% prije šest tjedana. To je snažno utjecalo na cijelo tržište visokorizičnih obveznica, jer su investitori požurili likvidirati pozicije u takvim obveznicama, u strahu da agencije smanje kreditni rejting tih auto proizvođača što bi njihove obveznice automatski gurnule na špekulativnu razinu (junk bonds), preplavivši to tržište s novim obveznicama. Kao rezultat toga investitori traže sve veći povrat (prinos) na svoje investicije, kako bi kompenzirali sve veći rizik koje te obveznice nose. Skupa sa obveznicama, i ostale su klase imovine (dionice, valute) zemalja u razvoju zabilježile snažan pad.

Rastrganost investitora između slabijih ekonomskih pokazatelja te straha od inflatornih pritisaka, u kombinaciji s smanjenom averzijom prema riziku, rezultiralo je snažnom korekcijom na tržištu dionica. Dow Jones indeks (-3.6%) je zabilježio najveći tjedni pad od ožujka 2003. godine. Kompanije čiji su prihodi usko vezani uz stanje ekonomije, te one koje se bave preradom sirovina predvodile su pad, uslijed daljnjeg pada cijena sirovina. Nafta je pala za novih 6%, bakar 4.5%...Dio Standard & Poor's indeksa koji se odnosi na auto sektor je pao za 13% (najveći pad od 2001.) uz pad dionica GM-a od 13%, te Forda od 14%.

Na domaćem tržištu visoka kunska likvidnost i dalje spušta kamatne stope, kako u međubankarskom trgovanju, tako i na tjednim aukcijama Ministarstva financija. Uz prošlotjednih novih 470 milijuna kuna trezorskih zapisa, dug MF-a se po toj osnovi popeo na rekordnih 12.7 milijardi kuna, uz pad prinosa po svim dospijećima. Kao potvrda dobre likvidnosti sustava, središnja banka je i prošli tjedan (drugi put za redom) odbila ponude banaka koje su se htjele zadužiti kod HNB-a na rok od tjedan dana. Usprkos takvoj likvidnosti domaća je valuta nastavila jačati prema euru do razine od 7.36 kuna za euro, što je natjeralo središnju banku da ponovno intervenira na deviznom tržištu, i tako kupnjom eura spriječi daljnje jačanje kune. Središnja je banka otkupila 90 milijuna eura od banaka i njihovih klijenata, čime je u sustav emitirano dodatnih 670 milijuna kuna. Interesantno je primijetiti da je, prema Državnom zavodu za statistiku, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj poprimila svoju najvišu vrijednost u posljednjih nekoliko godina, dosegnuvši 3.9%.

Dionica Plive je pod utjecajem globalnih kretanja zabilježila gubitak od novih 1.8% (320 kuna), što predstavlja sedmi tjedni pad za redom. Dionica Podravke je s rastom od 3.96% predstavljala iznimku od negativnog trenda na domaćem tržištu.
Izvor: Allianz ZB d.o.o., 20.04.2005.