Komentar

Zabrinutost o budućem razvoju američke ekonomije, te slabi pokazatelji iz Eurozone još uvijek dominiraju tržištem. Ako tome pridodamo bojazan investitora da dodaju rizik u svom portfelju, dolazimo do povoljnog okruženja za rast državnih obveznica, te globalni pad dioničkih indeksa. U ovakvoj konstelaciji snaga ne pomaže ni pad nafte ispod 50$ po barelu, niti jačanje inflatornih pritisaka, koji pronalaze svoj put do krajnjeg potrošača. Tijekom prošlog mjeseca, zahvaljujući padu narudžbi trajnih dobara, maloprodaje te povjerenja potrošača, prinos na 10-godišnju američku državnu obveznicu je pao za skoro 30 baznih bodova, zaključivši travanj na 4.2%.

Time je usprkos sedam uzastopnih podizanja referentnih kamatnih stopa u SAD-u (sa 1% na 2.75%), prinos na 10-godišnju američku državnu obveznicu (koja služi kao benchmark za utvrđivanje troškova financiranja poduzeća i stanovništva) pao za 40 baznih bodova od kada je američka centralna banka počela dizati kamatnu stopu (lipanj 2004.).

Tako se postavlja pitanje o stvarnom monetarnom stezanju u SAD-u, koje ima presudnu ulogu na ostatak svjetskog tržišta. Kao primjer zgodno je navesti rekordne razine kupoprodajnih transakcija na američkom tržištu nekretnina, koje su na godišnjoj razini zabilježili značajan rast cijena.

Ovo pitanje se ponovno postavlja kako je na ovotjednom rasporedu redovita sjednica posebnog tijela američke centralne banke (FOMC-a) koje bi, prema predviđanjima analitičara, trebalo još jednom podići ključnu kamatnu stopu, za 0.25%, na 3%. I u Eurozoni očekujemo odluku centralne banke o kamatnim stopama, s tim što bi sve osim zadržavanja na razini od 2% predstavljalo ogromno iznenađenje. S obzirom na prošlotjedne pokazatelje (pad povjerenja investitora, rast nezaposlenosti u Francuskoj na najvišu razinu u zadnjih pet godina, revidiranje na niže rasta njemačke privrede od strane njihove Vlade), ne čudi peti tjedni uzastopni rast obveznica, što je dovelo do probijanja snažne točke otpora na 10-godišnjem prinosu.

Tjedan je zaključen na 3.39%, što predstavlja novi rekordni minimum tog dospijeća. S druge strane, kao i obično, dok obveznicama ide dobro, rizičniji instrumenti kao dionice gube na vrijednosti. Svih 18 najznačajnijih zapadno-europskih tržišta je tjedan završilo u negativnom teritoriju. Njemački DAX -0.9%, francuski CAC -1.7%, Dow Jones Euro Stoxx -1.6%...
Niti američke dionice nisu ostale imune na slabije ekonomske pokazatelje, pad povjerenja potrošača te ubrzanje inflacije. Dow Jones indeks je zabilježio najveći mjesečni pad od siječnja 2003. godine (-3%), Nasdaq (-3.9%) od listopada 2002, a sve to usprkos 4%-tnom padu cijena nafte, koja je dosada bila najveća prepreka rastu dionica. Barel nafte na američkom tržištu je prvi put nakon veljače zatvorio ispod 50$, nakon što su prošlotjedne zalihe nafte i derivata u SAD-u prvi puta ove godine premašile 5-godišnji prosjek, a zemlje OPEC-a najavile povećanje proizvodnje kako bi zadovoljile moguću snažniju ljetnu potražnju.

Na domaćem tržištu i dalje traje razdoblje iznimne likvidnosti sustava. Banke pokušavaju plasirati viškove sredstava po višoj stopi nego što dobivaju na prekonoćne depozite kod HNB-a (0.5%), a investitori od onog što dobivaju na depozite po viđenju od svojih poslovnih banaka. U takvoj situaciji središnja banka je odlučila da nema smisla pojavljivati se na tržištu, pa ni sa simboličnim iznosima, tako da je na redovnoj tjednoj repo aukciji odbila ponuđene kamatne stope u rasponu od 4.15% do prošlotjednih ostvarenih 4.5%. To je vjerojatno djelovalo i na investitore na aukcijama trezorskih zapisa, gdje je zaustavljen pad prinosa na najdužem dospijeću (zadržana razina od 4.5%). Osim tog dugoročnijeg pogleda na kunske kamatne stope, aukcija je, sa 932 milijuna kuna upisanih zapisa, još jednom premašila očekivanja. Najveći interes investitora je bio za kraćim dospijećima (3 i 6 mjeseci), tako da smo tu i zabilježili daljnji pad prinosa za 10 do 15 baznih bodova. Na deviznom tržištu tečaj kune je probio razinu od 7.35 kuna za euro, tako da daljnje kretanje ovisi možda i isključivo o HNB-u, odnosno njihovim deviznim intervencijama.

Na domaćem tržištu dionica, i Pliva i Podravka su završile tjedan u negativnom teritoriju. Podravka je na najmanjem tjednom volumenu od lipnja 2004. (7500 komada) izgubila 1.8% na vrijednosti, dok je Pliva nakon prošlotjednog oporavka, nastavila svoj gubitnički niz sa padom od 2.9%, na zaključnih 318 kuna na Zagrebačkoj burzi.
Izvor: Allianz ZB d.o.o., 06.05.2005.