Komentar

I prošli je tjedan na svjetskim tržištima prošao bez značajnijih pomaka, koji bi mogli odrediti dugoročnije trendove. Prinosi na obveznice nastavili su padati s obje strane Atlantika, dok su investitori u europske dionice zadovoljnije trljali ruke. Gotovo su svi značajniji europski indeksi tjedan završili u pozitivnom teritoriju (njemački DAX +2.63%, francuski CAC +1.01%, talijanski MIB +1.15%...), dok su njihovi američki pandani zabilježili dvojak učinak. Najznačajniji Dow Jones indeks u minusu 0.28%, dok su širi S i tehnološko orijentirani Nasdaq indeks, završili u blagom plusu (do 0.8%).

Prinosi na američke obveznice su jače pali od onih na europske. Tako je prinos na 10-godišnju američku obveznicu pao s 4.18 na 4.10%, dok je europski 10-godišnji benchmark pao s 4.05 na 4.02%. Slabiji rast cijena europskih obveznica možemo pripisati komentarima visokih dužnosnika Europske središnje banke (ECB-a) o mogućim nadolazećim inflacijskim pritiscima, što je pojačalo špekulacije o dizanju ključne kamatne stope ECB-a još tijekom ove godine.
U ovom tjednu dva događaja će dominirati svjetskim tržištima. U utorak je na rasporedu redoviti sastanak posebnog tijela američke središnje banke (FOMC-a), koje će donijeti odluku o ključnim kamatnim stopama u SAD-u, te u srijedu govor guvernera Europske središnje banke gosp. Tricheta pred Europskim parlamentom.

Na domaćem tržištu trgovina obveznicama se intenzivirala uslijed priprema investitora za treću tranšu obveznice Ministarstva financija s dospijećem 2014. godine (nominirane u eurima, plative u kunama), čiji su uvjeti izdanja utvrđeni u četvrtak, 16. rujna. Izdanje je planirano paralelno s dospijećem trogodišnje obveznice Ministarstva financija izdane 2001. godine. Cijena nove tranše iznosi 103.09%, što implicira prinos do dospijeća od 5.08%. Volumen izdanja je 300 milijuna eura, čime će sa ukupno 650 milijuna eura emitirane nominalne vrijednosti postati najveće izdanje na domaćem tržištu. Osim pokrića obveza za isplatu dospjele obveznice, vlada će dio sredstava iskoristiti i za otplatu kredita HZZO-a, te za financiranje Hrvatskih autocesta.
AZ obvezni mirovinski fond je, kao najveći investitor u hrvatske državne vrijednosne papire aktivno sudjelovao pri upisu i ove emisije.

U takvoj je situaciji početkom tjedna prevladavao pritisak na prodaju postojećih obveznica kako bi investitori napravili više mjesta u svojim portfeljima za nadolazeće novo izdanje. Međutim, sa zatvaranjem knjige upisa, postojeće razine cijena domaćih obveznica su se ponovno pokazale atraktivnim, s obzirom na stanje obveznica na svjetskim tržištima, te je pritisak investitora na kupnju krajem tjedna podigao cijene skoro svih obveznica s valutnom klauzulom.

Zbog priprema investitora na upis nove emisije, tijekom cijelog je tjedna na međubankarskom tržištu bila izražena potražnja za kunama. Međutim, zbog solidne korporativne potražnje za eurima, takav se razvoj situacije nije prelio u daljnje jačanje domaće valute, jer je tijekom cijelog tjedna tečaj bio izrazito stabilan, u rasponu od 7.38 - 7.395 kuna za euro. Usprkos tome, u srijedu smo zabilježili i desetu ovogodišnju intervenciju središnje banke na deviznom tržištu. HNB je otkupom 25 milijuna eura od banaka po tečaju od 7.38 kuna za euro, plasirao oko 185 milijuna kuna na tržište, tako da je prvenstveni cilj HNB-a bio smirivanje situacije na domaćem kunskom tržištu, gdje su kamatne stope i dalje vrlo visoke, dijelom i zbog nadolazeće emisije. Tijekom cijelog tjedna kamatne su se stope na prekonoćne pozajmice kretale na razinama oko 9.5%, po kojoj banke mogu posuditi sredstva i od središnje banke.
I drugi smo tjedan zaredom, na aukciji trezorskih zapisa zabilježili veću aukciju od planirane. Ukupno je emitirano oko 200 milijuna kuna zapisa, pri čemu najveći dio (120 milijuna kuna) otpada na jednogodišnji zapis, čiji se prinos zadržao na 7.0%, gdje se nalazi od kraja kolovoza. Prinosi na ostala dospijeća (tri i šest mjeseci) su blago porasli. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa će se održati 21.rujna 2004., kada će biti ponuđen upis 100 milijuna kuna trezorskih zapisa.

Što se tiče hrvatskih dionica, i Pliva i Podravka su tjedan završile u negativnom teritoriju. Pliva je nakon prošlotjednog skoka od skoro 8% nakon objave polugodišnjih rezultata, zabilježila pad na Zagrebačkoj burzi od 2%. Dionice Podravke su na najvećem tjednom volumenu od srpnja (30 000 komada), zabilježile blagu korekciju od 0.5%, u nedostatku novih vijesti vezanih za moguću prodaju državnog udjela u toj prehrambenoj tvrtki.