Komentar

Protekli tjedan obilježio je uragan Katrina koji je pogodio SAD prouzročivši štetu golemih razmjera. To je bio glavni razlog što je cijena nafte ponovno porasla na rekordne razine (67,57 dolara po barelu na kraju tjedna, što predstavlja tjedni rast od 2,2%), i tako dodatno pojačala nesigurnost na financijskom tržištu.

Naime, zbog velikih šteta prouzročenih uraganom i visokom cijenom nafte, investitori su promijenili svoja očekivanja o daljnjem kretanju referentne kamatne stope koju određuje američka centralna banka. Tako da pad prinosa na 10-godišnju američku obveznicu od 15 baznih bodova na tjednoj razini (na 4,04%) i nije neko iznenađenje (četvrti tjedan u nizu u kojem je zabilježen pad prinosa na američki 10-godišnji benchmark). Usprkos činjenici da je američko gospodarstvo prošlog tjedna pretrpjelo najjaču prirodnu katastrofu u svojoj povijesti (neke procjene dosižu i 100 milijardi dolara), svi relevantniji američki burzovni indeksi zabilježili su rast na tjednim razinama. To ponajprije treba zahvaliti dionicama energetskih kompanija. Standard & Poor's je porastao za 1,1% na 1.218,02, Dow Jones Industrial Average za 0,5% na 10.447,37, dok je Nasdaq indeks kraj tjedna završio na 2.141,07, što predstavlja porast od 1% na tjednoj razini, a ujedno i prvi pozitivan tjedni rast nakon pet tjedana.

Trend rasta cijena europskih obveznica produljio se na četiri tjedna, što predstavlja najduži uzlazni trend od travnja ove godine. Glavni su razlog takvom razvoju događaja bili loši rezultati prodaje na malo u Njemačkoj (najvećoj europskoj ekonomiji) objavljeni prošlog četvrtka. Naime, za srpanj je prodaja na malo u toj zemlji pala za 0,6% u odnosu na lipanj. Uz takve pokazatelje, nesigurnost na svjetskim tržištima, te pokrivanje kratkih pozicija od strane investitora koji su očekivali pad cijena obveznica, dovelo je prinos na 10-godišnju njemačku obveznicu na 3,05%, što predstavlja najnižu zabilježenu razinu. Europska centralna banka revidirala je svoju prognozu gospodarskog rasta za 2005., i to prema dolje sa 1,4% na 1,3%. Za isto razdoblje revidirana je prognoza inflacije za tekuću godinu. Ona je pak podignuta sa dosadašnjih 1,9% na 2,2%. Kao i na američkom tržištu, predvođeni energetskim kompanijama, po treći puta u posljednja četiri tjedna rasli su svi europski burzovni indeksi. Najviše je porastao britanski FTSE, i to za 1,89%, na vrijednost od 5.326,80, Euro Stoxx 50 porastao je za 1,56%, na 3.274,42, francuski CAC za 1,43%, na 4.404,95. Najmanje je porastao njemački DAX (za 1,13% na 4.837,81).

Glavni indikator popravka likvidnosti domaćeg novčanog tržišta bila je prošlotjedna redovita obratna repo aukcija. Naime, prošlog je tjedna s novčanog tržišta povučeno 1,78 milijardi kuna, tj. ukupna aukcija bila je za 1,7 milijardi kuna manja nego ona prije 2 tjedna. Repo stopa i dalje je ostala nepromijenjena na 3,5%, a sve pristigle ponude su prihvaćene. Na prošlotjednoj aukciji trezorskih zapisa ukupno je emitirano 279 milijuna kuna. Prinosi su ostali nepromijenjeni (4% na 91 dan, 4,5% na 182 dana i 5,25% na 1 godinu), a velika potražnja za jednogodišnjim trezorskim zapisima još je jedan dokaz da kuna u sustavu ne nedostaje. Što se pak tiče domaćeg tržišta dionica, tjedan je protekao mirno. Cijene Plivinih dionica rasle su i u Zagrebu i u Londonu. U Zagrebu je cijena na tjednoj razini porasla za 0,24% na 374 kune, a u Londonu za 1,84%, te je za jedan Plivin GDR na kraju tjedna trebalo izdvojiti 12,73$. Hoće li Plivine dionice nastaviti rasti i sljedećeg tjedna nakon financijskog izvješća za prvi kvartal tek ćemo vidjeti. I Podravka je prošlog tjedna zabilježila lagani porast cijene - tjedan je završen na razini od 280 kuna, odnosno zabilježen je tjedni porast od 1,96%.
Izvor: Allianz ZB d.o.o., 07.09.2005.