Na svjetskim tržištima kapitala, prošloga je tjedna nastavljen rast cijena obveznica (pad prinosa), dok su nasuprot tome, tržišta dionica doživjela korekciju. Prinosi su na 10-godišnje obveznice s obje strane Atlantika pali ispod 4 %, da bi se u petak, zahvaljujući podacima o rastu narudžbi trajnih dobara u SAD-u, te objavljenom zapisu sa sastanka FOMC-a (posebnog tijela američke centralne banke zaduženog za monetarnu politiku) od 10. kolovoza, koji sugerira daljnje povećanje kamatnih stopa u SAD-u, cijene obveznice ipak blago korigirale.
Nasuprot dobicima onih koji su ulagali u obveznice, ulagači u dionice su zabilježili prve značajnije gubitke od početka kolovoza. Većina je najznačajnijih svjetskih dioničkih indeksa tjedan završila u crvenom teritoriju. Dow Jones indeks je prednjačio u gubicima s minusom na tjednoj razini od 2.31%. S i tehnološki Nasdaq indeks su zabilježili gubitke od 1.6%. Ništa bolje nisu prošli ni ulagači u europske dionice. Njemački DAX -1.95%, DJ Europe Stoxx 50 indeks -1.74%, francuski CAC -1.41%...
Najveći je utjecaj na tržište imala odluka američkog FED-a o trećem uzastopnom povećanju ključne kamatne stope u SAD-u. Članovi FOMC-a su i ovaj put povisili kamatnu stopu za 0.25% na trenutnu razinu od 1.75%, kako bi osigurali dva glavna cilja tog tijela: stabilnost cijena i održivi ekonomski rast. Iako su ovaj korak tržišni sudionici i očekivali, popratnu izjavu tog tijela su investitori protumačili kao manje optimističnu glede budućeg razvoja najveće svjetske ekonomije.
Izjavama o smanjenim inflacijskim pritiscima u svom govoru u srijedu, pred Europskim parlamentom se pridružio i guverner Europske središnje banke Trichet, što je samo potpomoglo daljnjem rastu cijena obveznica.
Na domaćem smo tržištu zabilježili iznimno dinamičnu trgovinu obveznicama. Tjedan je počeo s uvrštavanjem treće tranše obveznica Ministarstva financija s dospijećem 2014. godine vrijednosti 300 milijuna eura u prve kotacije hrvatskih burzi, paralelno s dospijećem postojeće emisije izdane u rujnu 2001.
Nakon što smo tjedan prije, zbog priprema investitora za upis nove emisije, zabilježili izrazitu potražnju za kunama, koja je održavala tečaj eura prema kuni stabilnim, s početkom tjedna smo zabilježili prvo značajnije post-sezonsko jačanje eura prema domaćoj valuti. Odmah se u ponedjeljak cijena koja se morala izdvojiti za jedan euro popela s prethodnih 7.395 na 7.43 kune, da bi se tijekom tjedna s poboljšavanjem likvidnosti sustava, odnosno smanjivanjem kamatnih stopa sa "lombardnih" visina (oko 9,5%), devizno tržište pretvorilo u pravo nadmetanje investitora koji su bili spremni platiti sve veću cijenu za euro. Tako je zaključna kotacija eura prema domaćoj valuti za prošli tjedan iznosila 7.538 - 7.546, što predstavlja jačanje eura prema kuni na tjednoj razini od preko 2%. Ovakav porast vrijednosti eura je najviše utjecao na cijene domaćih obveznica koje su denominirane u euru, te su one zabilježile znatan porast vrijednosti, a pošto je najveći dio portfelja AZ OMF-a upravo u domaćim obveznicama, to je utjecalo i na značajan porast vrijednosti obračunske jedinice, koja je porasla sa 118.29 (17. kolovoza), na 119.73 kuna (23.kolovoza), što predstavlja apsolutni porast vrijednosti od 1.22%.
Uz rekordno visok promet u zadnja tri i pol mjeseca, na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, prinosi su ostali na prethodnim razinama. Na jednogodišnji papir 7%, polugodišnji 6.75%, i na tromjesečni 5.25%. Emitirano je oko 330 milijuna kuna (trostruko više od planiranog), tako da je stanje ukupno emitiranih TZ poraslo sa 6.6 na 6.9 milijardi kuna, odnosno država je ovom aukcijom povukla oko 300 milijuna kuna sa tržišta. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa će se održati 28.rujna 2004., kada će biti ponuđen upis 300 milijuna kuna trezorskih zapisa.
Što se tiče hrvatskih dionica, ponovno dvojak učinak naših blue-chip tvrtki. Pliva je nastavila sa korekcijom, tako da je na najmanjem tjednom volumenu od travnja ove godine (samo 5500 protrženih komada na Zagrebačkoj burzi), pala za dodatnih 3.6%, na 458 kuna. Dionice su Podravke na vijestima o mogućoj akviziciji Beogradskog proizvođača hrane Centroproizvoda, dobile na vrijednosti 1.5%, na solidnom volumenu od 29000 dionica.