Komentar

Iako je početak tjedna ukazivao na lagani oporavak cijena državnih obveznica Eurozone, izjava predsjednika Europske centralne banke (ECB) Jeana-Claudea Tricheta natjerala je sve one investitore koji su vjerovali u odgodu podizanja kamatne stope od strane ECB-a, na "predaju" i novo revidiranje pozicija: "Nakon dvije i pol godine održavanja kamatne stope, povijesno gledano, na iznimno niskim razinama, smatram da je Vijeće spremno na umjereno podizanje sa sadašnje razine, u svrhu smanjenja rizika od rasta cijena."

Time se trend rasta prinosa (pada cijena) na obveznice produžio na četiri uzastopna tjedna. Iako su na promjenu kamatnih stopa najosjetljivije vrijednosnice kraćeg dospijeća (prinos na dvogodišnju njemačku državnu obveznicu porastao je za 11 baznih bodova), porastao je i prinos na nama najvažniji 10-godišnji njemački benchmark (kao i prošlog tjedna, za 2 bazna boda na 3,53%). Cijena nafte nastavila je padati i prošlog tjedna dosegavši najnižu razinu u posljednjih 5 mjeseci (56,14 dolara po barelu). Razlog padu cijene od 2,42% na tjednoj razini opravdava se smanjenom potražnjom za energentima zbog neočekivano blagog početka zimskog perioda. Smjer kretanja burzovnih indeksa bio je upravo suprotan. Niska cijena nafte smanjila je strah od pada profita kompanija i samim tim interes investitora se povećao. Za 0,7% porasli su francuski CAC i britanski FTSE. Njemački DAX porastao je 0,5%, dok je burzovni indeks Eurozone, Euro Stoxx 50 porastao 0,6%.

Nakon izvještaja američke vlade da su inflacijski pritisci u laganom padu, investitori su započeli sa zatvaranjem svojih kratkih pozicija što je cijene državnih obveznica lagano povuklo prema gore (prinos na 10-godišnji benchmark pao je za 6 baznih bodova zaključivši tjedan na 4,49%). Time se trend pada prinosa, nakon više od dva mjeseca, produljio na dva tjedna. Isto tako, produljio se i trend sužavanja spreada između prinosa na američku i njemačku 10-godišnju obveznicu (u posljednjih mjesec dana spread se suzio za gotovo 30 baznih bodova, sa 123 na 96 baznih bodova). Ni prošlog tjedna nisu izostala dobra financijska izvješća kompanija, koja su potpomognuta padom cijene nafte produžila trend rasta američkih burzovnih indeksa. Standard & Poors i Nasdaq indeksi upisali su tjedni rast od 1,1% dosegnuvši tako najviše razine u posljednje četiri godine. Dow Jones Industrial Average tjedan je zaključio na 10.766,33, što predstavlja tjedni rast od 0,8%.

Prošlog je tjedna izostala aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, pa su samim tim i prinosi na njih ostali nepromijenjeni (4,4% na jednogodišnje, 4,15% na polugodišnje i 3,7% na tromjesečne). Tečaj je i dalje stabilan i na relativno niskim razinama za ovo doba godine. Trgovalo se unutar intervala 7,35-7,36 kuna za euro, a međubankarski tečaj izjednačio se sa srednjim tečajem HNB-a. Volumeni trgovanja obveznicama i prošlog su tjedna bili na vrlo niskim razinama, a takvo stanje na tržištu objašnjava se činjenicom da se i dalje ne zna ni volumen, ni valuta, a ni dospijeće obveznice koje bi Ministarstvo financija trebalo izdati do kraja godine. Guverner HNB-a prošlog je tjedna najavio nove mjere monetarne politike. Najavljeno je povećanje granične obvezne pričuve, i usporedno, smanjenje stope obvezne pričuve, što bi za posljedicu imalo poskupljenje zaduživanja u inozemstvu i povećanje likvidnosti domaće valute. Iza nas je miran tjedan i na domaćem tržištu dionica. Podravka je i ovaj tjedan završila u minusu (pad od 2,81% na 302,54 kune po dionici). Pliva je na Zagrebačkoj burzi tjedan uspjela zaključiti u pozitivi (porast od 0,45% na 426,9 kuna po dionici). Dio gubitaka od 2,55% na Plivin GDR, može se pripisati slabljenju dolara u odnosu na euro. Tjedan je zaključen na razini od 13,4 dolara po GDR-u.
Izvor: Allianz ZB d.o.o., 23.11.2005.