Komentar

Promjena raspoloženja investitora na svjetskim tržištima.
Dok su pretprošli tjedan, trgovci obveznicama zadovoljno trljali ruke, prošli smo tjedan bili svjedoci obrnute situacije. Snažan rast dioničkih indeksa, praćen korekcijom na tržištima obveznica. Prinosi su se na 10-godišnje obveznice s obje strane Atlantika vratili iznad granice od 4%, s tim što je rast američkih prinosa, uobičajeno bio jači, tako da je prinos na 10-godišnju američku obveznicu porastao sa 4.02 na 4.18%. Prinos na sličnu obveznicu denominiranu u euru je u isto vrijeme porastao za samo 5 baznih bodova, sa 3.96 na 4.01%.

Kao što smo u uvodu rekli, u isto vrijeme smo zabilježili rast cijena dionica na najznačajnijim svjetskim tržištima, praćen izrazito velikim volumenima, što može biti znak daljnjeg rasta. Dow Jones indeks je porastao za 1.45%, dok je 1.3 milijarde dionica u njegovom sastavu promijenilo vlasnika, što predstavlja najveći tjedni volumen od srpnja 2003. godine. Dok se u sastavu Dow Jones indeksa nalazi 30 najvećih američkih kompanija, u sastavu S indeksa se nalazi 500 kompanija, a sam indeks je zabilježio porast vrijednosti od 1.93%. Tehnološki Nasdaq indeks je zabilježio najveći porast vrijednosti završivši tjedan u plusu, od čak 3.4%. Slične rezultate su postigli i ulagači u europske dionice, njemački DAX +2.17%, DJ Europe Stoxx 50 indeks +2.04%, francuski CAC +1.54%...
Najznačajniji događaj sljedećeg tjedna je svakako mjesečni izvještaj o novostvorenim radnim mjestima u SAD-u, koji investitori s nestrpljenjem iščekuju, kako bi odredili svoju daljnju strategiju. Konsenzus analitičara je oko brojke od 150 000 novih radnih mjesta tijekom rujna. S obzirom da se ovaj podatak, u zadnje vrijeme, pokazao kao najveći pokretač tržišta, među fundamentalnim pokazateljima, te s obzirom na prosječnu pogrešku u prognozama analitičara tijekom ove godine od čak 100 000 radnih mjesta, ovaj petak su zagarantirane velike oscilacije na svjetskim tržištima.

Na domaćem smo tržištu zabilježili nastavak poboljšanja likvidnosti sustava, što je rezultiralo padom kamatnih stopa na novčanom tržištu, daljnjim jačanjem eura u odnosu na kunu, te zadržavanjem visoke razine prometa u trgovini obveznicama.
Kamatna stopa na prekonoćne pozajmice, najosjetljivija na promjene likvidnosti, pala je na razine od 2%. Tako niske kunske kamatne stope potakle su tržišne sudionike na kupnju eura, te smo bili svjedoci daljnjem slabljenju domaće valute. Završna se kotacija za euro u petak, pred sam kraj trgovanja, približila granici od 7.6 kuna, tako da analitičari ne isključuju ni intervenciju središnje banke, ako se ovaj trend nastavi i u ovom tjednu. Jačanje je eura kao i obično, uzrokovalo i intenzivno trgovanje s domaćim obveznicama, od kojih se najviše trgovalo s kunskom obveznicom Ministarstva financija, (prinos do dospijeća od otprilike 6.1%). Investitori su se okrenuli ovoj obveznici s obzirom na trenutne razine kunskih kamatnih stopa, dok drugi razlog može biti i očekivanje konsolidacije tečaja, tako da bi ovo bio, u tom slučaju pogodan trenutak za izlazak iz euro denominirane imovine. Time možemo objasniti i pad cijena obveznica s valutnom klauzulom pred kraj tjedna.

Poboljšanje likvidnosti investitora se odrazilo i na rekordnom upisu trezorskih zapisa u ovoj godini, uz gotovo nepromijenjene kamatne stope u odnosu na prethodnu aukciju. Na jednogodišnji papir ostvarena je kamatna stopa od 7%, polugodišnji 6.7% (-0.05%), i na tromjesečni 5.25%. Emitirano je 657 milijuna kuna zapisa po svim dospijećima (planirano 300 milijuna), tako da je stanje ukupno emitiranih TZ nakon dva mjeseca ponovno prešlo 7 milijardi kuna. Sljedeća aukcija će se održati 05. listopada 2004., kada će ponovno biti ponuđen upis 300 milijuna kuna trezorskih zapisa.

Što se tiče hrvatskih dionica u portfelju AZ fonda, nastavak priče iz našeg prošlog tjednog pregleda. Pliva nije slijedila rast svjetskih dioničkih indeksa, te je na najmanjem tjednom volumenu od travnja ove godine (samo 5400 komada) zaključila tjedan u blagom minusu od 0,66%. S druge strane, dionice su Podravke na dobrom volumenu (60 000 komada) porasle 3.66%, nakon objavljenih polugodišnjih rezultata, te novih mogućih kombinacija oko prodaje državnog udjela u toj tvrtci.