Komentar

Nakon četiri tjedna uzastopnog rasta prinosa (pada cijene) državnih obveznica Eurozone, cijene su se prošlog tjedna uspjele oporaviti. Kako prošlog tjedna nisu objavljeni nikakvi fundamentalni pokazatelji, oporavak obveznica opravdava se nešto većom potražnjom od strane institucionalnih investitora, koja je pak uzrokovala probijanje nekih tehničkih razina otpora rastu cijene. Bez obzira na to, povrat na investicije u papire fiksnog prinosa svih (izuzev Velike Britanije) od početka godine do danas ostao je u negativi. Krivulje prinosa na državne obveznice širom svijeta nastavile su se izravnavati (flattening), a najveću pozornost svakako je privuklo izdanje nove 30-godišnje obveznice u SAD, gdje su na stani potražnje prednjačili mirovinski fondovi.

Pad industrijske proizvodnje u Njemačkoj i pad prodaje na malo, uzrokovali su pad prinosa na 10-godišnji njemački benchmark za 1 bazni bod u odnosu na tjedan ranije (na 3,48%). Nakon nekoliko vrlo dobrih financijskih izvješća kompanija, povratio se optimizam među investitore, tako da je većina burzovnih indeksa rasla. Najviše je porastao njemački DAX, 0,7%, Euro Stoxx 50 popeo se za 0,5%, dok je britanski FTSE napredovao 0,1%. Od relevantnijih indeksa, jedino je francuski CAC tjedan završio u minusu (0,5%), i to ponajprije "zahvaljujući" činjenici da je francuska ekonomija (druga po veličini u Europi) u posljednjem kvartalu prošle godine usporila više nego što je bilo očekivano. Prošli je tjedan bio naročito nepovoljan za energente. Najava proizvođača nafte da će povećati proizvodnju kako bi zadovoljili povećani rast potražnje, uzrokovali su pad cijene nafte za više od 5%, čime je na njujorškoj burzi dosegnuta najniža razina u posljednja četiri tjedna (61,84 dolara za barel).

Vrlo visoka potražnja za novim izdanjem 30-godišnje američke državne obveznice (prvo izdanje nakon 2001. godine) nije uspjela okrenuti trend u kretanju prinosa. Kao i mnogo puta dosad tjedan je zaključen u uvjerenju da će FED (američka centralna banka) nastaviti sa podizanjem referentne kamatne stope i u bližoj budućnosti, a kako je tokom prošlog tjedna američka vlada izdala ukupno 48 milijardi dolara obveznica (na 3, 10 i 30 godina), rast prinosa na obveznice po svim dospijećima bio je neminovan. Prinos na nama najbitniji 10-godišnji benchmark porastao je za 4 bazna boda, zaključivši tjedan na 4,59%. Pad cijene nafte i objava da je američki budžetski suficit bolji od očekivanog, zaustavili su daljnji pad burzovnih indeksa. Dapače, Dow Jones Industrial Average upisao je rast na tjednoj razini od 1,2%, Standard & Poor's popeo se za 0,2%, dok je Nasdaq Composite Indeks ostao nepromijenjen.

Nakon tjedan dana pauziranja, Ministarstvo financija se ponovno odlučilo izdati trezorske zapise (ukupno je izdano nešto više 360 milijuna kuna, dok je potražnja premašila 500 milijuna kuna). Prinos na jednogodišnji zapis ostao je nepromijenjen na 3,55%, prinos na šestomjesečni zapis pao je na 3,3%, a na tromjesečni na 3,25%. Prošlog tjedna domaće tržište postalo je bogatije za još jednu kunsku korporativnu obveznicu. Raiffeisenbank Austria d.d. je u petak izdala 5-godišnju obveznicu, s kuponom od 4,125%, ukupnog izdanja 600 milijuna kuna. Na ovakav potez banaka, HNB je reagirao uvođenjem posebne obvezne pričuve koju će banke izdvajati na obveze po izdanim vrijednosnim papirima. Cjelokupna pričuva izdvajat će se beskamatno na račune kod HNB-a, a primjena će uslijediti od početka ožujka. Stopa posebne obvezne pričuve iznosit će 55%. Za ovaj tjedan Ministarstvo financija je najavilo drugu tranšu kunske obveznice dospijeća 2015. godine. Na već 3,5 milijarde kuna nominale izdane u prosincu prošle godine, Ministarstvo je odlučilo izdati dodatnih 2 milijarde kuna nominale. Cijena izdanja još nije poznata, a sudeći po likvidnosti sustava, plasman obveznice ne bi trebao biti problem. Skok repo stope na 3,55% bio je kratkog daha. Naime, već na sljedećoj redovitoj obratnoj repo aukciji HNB-a, održanoj prošlog tjedna, repo stopa je ponovno vraćena na 3,5%. Odobravanje "samo" 50% prihvaćenih ponuda više ne predstavlja iznenađenje (u sustav je ukupno ubačeno 1,04 milijarda kuna). Smjer kretanja cijene Plivinih dionica na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi ponovno je bio suprotan. Na Londonskoj burzi zaključna cijena bila je 14,15 dolara za GDR (pad od 0,70%), a na Zagrebačkoj 435 kuna, odnosno 1,4% više nego tjedan prije. Rast na domaćoj burzi ponajprije je bio uzrokovan jačanjem dolara u odnosu na euro. Dionica Podravke tjedan je zaključila na okruglih 340 kuna, što u prijevodu znači pad na tjednoj razini od 0,26%.
Izvor: Allianz ZB d.o.o., 15.02.2006.