Komentar

Pojačana nesigurnost na tržištu, uz najviše razine prinosa na državne obveznice nakon rujna 2004., potakla je investitore da nastave sa skraćivanjem pozicija u rizičnijim investicijama, i taj kapital ulože u obveznice. Kupovinu obveznica nije zaustavila ni vrlo izvjesna mogućnost da će Europska centralna banka na sljedećoj sjednici u lipnju u Madridu podići kamatnu stopu. Dapače, bio je to najbolji tjedan za tržišta vrijednosnih papira fiksnog prinosa u tekućoj godini. Nakon što je prethodna dva tjedna proveo iznad 4 posto, prinos na 10-godišnji njemački benchmark se, oslabivši za 9 baznih bodova na tjednoj bazi, vratio ispod te razine na 3,99 posto.

Istovremeno, iza nas je po burzovne indekse Eurozone, najgori tjedan u posljednje tri godine. Zabrinutost zbog mogućeg daljnjeg rasta inflacije, te sve veća averzija prema riziku kod investitora, za posljedicu je imala pad burzovnih indeksa Eurozone (i to najveći pad na tjednoj razini u posljednje tri godine). Najjače je nastradao britanski FTSE, čak 4,3 posto. U istom razdoblju njemački DAX izgubio je 4,1, a francuski CAC 4 posto. Najbolje se održao burzovni indeks Eurozone, Euro Stoxx 50 oslabivši 3,3 posto na tjednoj razini.

Smjer kretanja tržišta u SAD-u, doduše s drugačijim intenzitetima, bio je isti kao i u Eurozoni. Neizvjesnost hoće li FOMC (Vijeće Američke centralne banke koje odlučuje o visini kamatnih stopa), na sljedećem sastanku ostaviti referentnu kamatnu stopu nepromijenjenom na 5 posto ili će se odlučiti na još jedno podizanje, unijela je dodatni nemir među investitore, tako da su prinosi na američke državne obveznice pali više nego oni u Eurozoni. Prinos na najrelevantniji 10-godišnji američki benchmark tjedan je završio na 5,06 posto (za 14 baznih bodova niže nego tjedan ranije, najveći pad prinosa nakon 2. rujna prošle godine). Iako u usporedbi s indeksima s druge strane Atlantika to možda tako ne izgleda, i američki burzovni indeksi upisali su osjetni minus na tjednoj razini. Kao i tjedan ranije, kada je izgubio 4,2 posto, padom od 2,1 posto, Nasdaq Composite Indeks bio je najveći gubitnik i prošli tjedan. Dow Jones Industrial Average pao je 2,1, a Standard & Poor's 1,9 posto. Na vrijednosti su, i to osjetno, izgubile i najbitnije svjetske sirovine. Nafta je prošlog tjedna izgubila 4,9 posto svoje vrijednosti, zaključivši tjedan na 68,53 dolara po barelu (9,1 posto niže ispod njene rekordne vrijednosti od 75,35 dolara dosegnutu prošlog mjeseca). Nakon što je dosegnula rekordne vrijednosti, cijena bakra pala je za 11 posto. Istovremeno je cijena zlata pala 8 posto (najveći pad na tjednoj razini u posljednje 23 godine).

Prošlog smo tjedna ostali zakinuti za aukciju trezorskih zapisa Ministarstva financija. Kako nije bilo zapisa koji su trebali dospjeti, Ministarstvo nije osjetilo potrebu dodatno se zaduživati na tržištu. To u prijevodu znači da su prinosi na zapise ostali nepromijenjeni (3 posto na tromjesečni, 3,05 na šestomjesečni i 4 posto na jednogodišnji zapis). Nasuprot Ministarstva, domaća centralna banka bila je aktivnija nego obično. Osim redovite obratne repo aukcije na kojoj je po nepromijenjenoj repo stopi od 3,5 posto prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od 2,17 milijardi kuna, i na taj način ubacila u sustav dodatnih 200 milijuna kuna, centralna banka je tjedan započela deviznom intervencijom. Da spriječi daljnje jačanje domaće valute, HNB je po prosječnom tečaju od 7,275064 s tržišta otkupila gotovo 70 milijuna eura. Svejedno, krajem tjedna srednji se tečaj ponovno spustio ispod razine od 7,27 kuna za euro. Vrijednosti dionica naših dviju najvećih kompanija, Plive i Podravke, na tjednoj se razini nisu bitnije mijenjale. Lagani rast od 0,24 posto doveo je vrijednost dionice Podravke na 411,5 kuna. U istom periodu na Zagrebačkoj je burzi Pliva zaključila tjedan na 575 kuna (pola posto niže od cijene na kojoj je tjedan započela). Ipak, na Londonskoj je burzi korekcija Plive bila nešto izraženija (pad od 2,86 posto na 19,72 dolara za GDR).
Izvor: Allianz ZB d.o.o., 25.05.2006.