Komentar

U nedostatku novih fundamentalnih podataka o stanju najvećih svjetskih ekonomija, u fokusu investitora i protekli su tjedan bile nove rekordne razine nafte na svjetskim tržištima. Zabrinuti da će nastavak dosadašnjeg trenda kretanja cijena nafte usporiti rast svjetske ekonomije, te profita kompanija (što bi trebalo usporiti daljnji rast kamatnih stopa), ulagači su investiranjem u sigurne državne obveznice poslali prinose na još niže razine, ostavljajući dioničke indekse u crvenome drugi tjedan za redom.

Cijena ugovora za isporuku nafte (futures ugovor) u studenom, na robnoj burzi u New Yorku je dotakla 55 američkih dolara, što je najviša cijena otkad se počelo trgovati budućim isporukama nafte na tom tržištu još 1983. godine. Tim skokom, cijena sirove nafte je porasla za više od 73% u zadnjih godinu dana. Nastavak je posljednjeg rasta posljedica smanjene ponude zbog prekinute proizvodnje u Meksičkom zaljevu, te nemira i štrajkova u Nigeriji, Brazilu i Norveškoj. S druge je strane potražnja za naftom u svijetu i dalje u porastu, te je Međunarodna agencija za energiju povisila dnevnu potražnju za naftom u svijetu u tekućoj godini za 0.2 milijuna, na 82.4 milijuna barela.
Nakon ovih podataka, ne začuđuje što se prinos na 10-godišnju američku državnu obveznicu ponovno približio granici od 4% (zaključne kotacije od petka impliciraju prinos od 4.05%). S druge strane Atlantika, zbog više upitnika o budućem kretanju europske ekonomije, prinos na ekvivalentnu euro denominiranu obveznicu je pao na 3.89%, što je najniža razina od ožujka ove godine. Nasuprot dobicima na tržištima obveznica, kao što smo rekli, ulagači u dionice nisu imali previše razloga za zadovoljstvo. Standard & Poor's indeks je predvodio gubitnike među tri najznačajnija američka dionička indeksa s padom od 1.24%, čime je izbrisao svoje dobitke od ove godine. Dow Jones indeks je zabilježio gubitak od 1.2%, dok je tehnološki Nasdaq indeks pao za 0.44%. U Europi najveći pad je pretrpio njemački DAX s gubitkom od 2.33%. Nakon njega slijede francuski CAC -1.8%,%, zatim londonski FTSE indeks -1.62%, DJ Europe Stoxx 50 indeks -1.53%...
Na domaćem je tržištu vijest tjedna svakako odluka Hrvatske narodne banke o smanjenju stope obvezne pričuve banaka sa 19 na 18 posto, čime će se ukupan iznos obvezne pričuve smanjiti za oko 1.8 milijardi kuna. Središnja banka na ovaj način želi olakšati refinanciranje otplate tzv. samurajskih obveznica, osiguravanjem dovoljne razine likvidnosti sustava. Naime, Ministarstvo financija planira potrebna sredstva prikupiti novom emisijom obveznica na domaćem tržištu, u svrhu stabilizacije inozemnog zaduživanja.
Najnovija mjera centralne banke u kratkom roku nije donijela bitnije pomake u pogledu kunskih kamatnih stopa, odnosno kunske likvidnosti, te kretanja tečaja. Prekonoćne su pozajmice i dalje na razinama od oko 6.5%, bez značajnijeg obujma trgovanja. Što se tiče tečaja, zabilježili smo daljnje jačanje kune prema euru. Iako su tijekom tjedna investitori bili spremni platiti i 7.6 kuna za euro, do završetka tjedna prevladala je potražnja za kunama, tako da je domaća valuta ojačala do razine od 7.52-7.53 za euro.
Dobra se likvidnost sustava opet odrazila na znatnom upisu trezorskih zapisa Ministarstva financija. Emitirano je 618 milijuna kuna zapisa po svim dospijećima (planirano ponovno 300 milijuna), tako da je stanje ukupno emitiranih TZ poraslo na 7.5 milijardi kuna, što predstavlja porast od 1.0 milijardu kuna u zadnjih mjesec dana. Prinosi na najkraćem i najdužem dospijeću se nisu mijenjali (5.25 na tromjesečne i 6.9% na jednogodišnje zapise), dok su za polugodišnje dospijeće investitori bili spremni zahtijevati 0.05% manji prinos (6.6%). Slijedeća aukcija će se održati 19. listopada 2004., kada će ponovno biti ponuđen upis 300 milijuna kuna trezorskih zapisa.
Još jedan miran tjedan za domaće dionice. Dionice su Plive na Zagrebačkoj burzi već treći tjedan za redom završile na razini od 455 kuna. Druga je naša "blue chip" kompanija u portfelju AZ OMF-a, Podravka tjedan završila na 207 kuna, nakon što se cijelo vrijeme kretala u uskom rasponu od 207-208 kuna, što predstavlja blagu korekciju od 0.48% na tjednoj razini.