Komentar

Trendovi koji su obilježili tržišta kapitala prošlog tjedna nastavljaju se i u ovom tjednu. Makroekonomski podaci koji su objavljeni u SAD-u po mišljenjima mnogih analitičara ukazuju na usporavanje najveće svjetske ekonomije. Poseban naglasak u tom kontekstu treba staviti na podatke o nekretninama (broj neprodanih stanova, postojeće prodaje i nove prodaje stanova) koje možda upozoravaju da trenutna kupovna moć stanovništva u SAD-u nije dostatna podržavati ovakve razine cijena nekretnina i kamatne stope koja je potrebna za financiranje potonjih. Naime, većina populacije je direktno vezana za kretanja kamatnih stopa na tržištu obzirom da je u kreditnim aranžmanima koji se tiču stambenih pitanja, varijabilana kamata ona koja određuje mjesečnu ratu koje prosječno kućanstvo mora refundirati.

Logično, rastom kamatne stope relativno i apsolutno se povećava udio stambenog anuiteta u potrošačkoj košarici što za posljedicu ima manji iznos koji kućanstvo ima za potrošnju. Potrošnja jest cca. 3/4 GDP-a pa stoga ni ne čudi prisutan skepticizam investicijske javnosti oko kretanja američke ekonomije.

Da je to prevladavajuća percepcija u Americi govore i podaci o kretanju cijene američkih obveznica. Naime, prinos na američki 10-godišnji benchmark pao je 6bp na 4,78% dok je možda zanimljiviji podatak da je prinos na američku državnu 30-godišnju obveznicu ovaj mjesec pao za 13bp na 4,93%.
Događaji na tržištima obveznica u EU bila su pod utjecajem objavljivanja ZEW indikatora ekonomskih očekivanja te IFO indeksa poslovne klime. Potonji je puno relevantniji obzirom da prati cjelokupnu poslovnu zajednicu i bio je u skladu s očekivanjima. Inflacija je u kolovozu usporila što je podiglo cijene obveznica. Prinos na njemačku 10-godišnju obveznicu bilježi pad od 11bp na 3,79%.

Za razliku od prijašnjeg tjedna, međunarodna tržišta dionica prebacuju svoj fokus na srednjeročni horizont (pitanja ekonomskog rasta i rasta zarada). Ovaj tjedan globalna tržišta su u prosjeku 1,5% u minusu dok tržišta razvijenih zemalja (G-7) ne bilježe takav pad (-0,5%).Zapravo, upravo ta G-7 tržišta govore o raspoloženju ulagača kojeg zapravo da i nije bilo. S&P 500 bilježi pad od 0,6%, DOW za 0,9% te NASDAQ za 1,1% brišući djelomično prošlotjedne dobitke. Sektorski najviše su na udaru bili maloprodajni te sektor građenja kuća koji su pali za 4,7% odnosno 3,5% i ujedno su najveći gubitnici među S&P-ovih 19 sektora.
Njemački DAX bilježi lagani rast od 0,3% na tjednoj bazi dok Stoxx 50 te Stoxx 600 indeksi također bilježe inkrementalni ali ipak pozitivan tjedni trend povečavajući svoju vrijednost za 0,3 tj 0,1%. Cijena WTI nafte sa isporukom za listopad bilježi rast od 0,6% na 72,51USD uslijed geopolitičkih tenzija oko Irana te nadolazeće sezone uragana.
Miran tempo na domaćem tržištu nastavio se i ovaj tjedan. Aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija nije bilo ni ovaj tjedan. Repo aukcija bila je za 200 mil.kn manja od prethodne te je HNB plasirao 1,75mlrd kuna u optiecaj. Prihvaćene su sve ponude i to po repo-stopi od 3,5 posto. Tečaj je ostao blizu prošlotjednih razina od 7,29 kuna za euro što je rast od 0,17 posto u odnosu na početak tjedna uslijed nešto pojačane korporativne potražnje. Situacija na obvezničkom tržištu bila je relativno mirna uz pojačani interes za obveznicama s valutnom klauzulom uslijed pada prinosa na obveznice u eurozoni. Kunske obveznice ostale su na prošlotjednim cjenovnim razinama.

Na domaćem equity tržištu ništa novoga. Pliva je zaključilla tjedan na 790 kn uz volumene koji sugeriraju da tržište čeka odgovor Actavisa na Barrovu ponudu. Podravka bilježi rast od 1,3 posto na 400,00kn na tjednoj razini.
Izvor: Allianz ZB d.o.o., 29.08.2006.