Komentar

Nove rekordne razine cijene nafte, pad američkih dioničkih indeksa, najniže razine prinosa referentnih državnih obveznica od travnja, te rast eura prema američkom dolaru su najvažnije prošlotjedne vijesti sa svjetskih tržišta.

Cijena ugovora za isporuku nafte u prosincu, na robnoj burzi u New Yorku je tijekom petka dosegla 55.50 dolara po barelu, što predstavlja novi rekord otkad se počelo trgovati budućim isporukama nafte 1983. godine. Najnoviji je rast cijena uzrokovan vijesti da je kineska ekonomija rasla 9.1% u trećem kvartalu, što je premašilo očekivanja analitičara. Kao rezultat toga, Međunarodna je agencija za energiju povisila dnevnu potražnju za naftom u Kini za tekuću godinu za 15%, na 6.3 milijuna barela. Kina je prošle godine preskočila Japan, te trenutno predstavlja drugog svjetskog potrošača nafte, iza SAD-a.
Kao što smo vidjeli i u prošlom Tjednom pregledu, rastom cijena nafte su ponovno profitirali ulagači u sigurne državne obveznice.Tako je prinos na 10-godišnju američku državnu obveznicu ponovno pao ispod 4%, i to za 8 baznih bodova, na 3.97%, što je najniža razina od travnja ove godine. I europski su prinosi nastavili pad, tako da je prinos na ekvivalentnu euro denominiranu obveznicu pao na 3.85%,što predstavlja samo 1 bazni bod do ovogodišnjeg minimuma od 3.84 %, iz ožujka ove godine.
Investitori u američke dionice ni ovaj tjedan nisu imali razloga za zadovoljstvo. Nakon što su neke kompanije (Microsoft, Amazon�) prijavile manju kvartalnu dobit od očekivane, te revidirale na niže svoja očekivanja za slijedeću godinu nije bilo razloga biti na kupovnoj strani. Dow Jones i S indeks su tako zabilježili treći tjedni gubitak za redom, dok je jedino tehnološki Nasdaq indeks uspio završiti tjedan u pozitivnom teritoriju zahvaljujući dobicima iz sektora poluvodiča. Na drugoj strani Atlantika, investitori su imali više razloga za zadovoljstvo. Trinaest od osamnaest zapadnoeuropskih dioničkih indeksa su završili tjedan s dobicima, nakon što su neke od najvećih kompanija u njihovim prijavile veću kvartalnu dobit od očekivane. Tako je njemački DAX završio tjedan u plusu od 0.33%, francuski CAC +0.45%,%, DJ Europe Stoxx 50 indeks +0.56%...
Domaće je tržište prošli tjedan bilo obilježeno iznimnom volatilnošću na deviznom tržištu, padom kunskih kamatnih stopa, te smirivanjem trgovine obveznicama, uslijed nedostatka novih informacija vezanih za novo izdanje Ministarstva financija. Tjedan je započeo s oštrim padom eura prema domaćoj valuti, sa 7.52 do 7.47 kuna za euro. No međutim, mnogi tržišni sudionici su te razine prepoznali kao povoljne prilike za ulazak u euro denominiranu imovinu, tako da se do kraja tjedna, s velikim dnevnim oscilacijama, tečaj vratio iznad granice od 7.50. Jačanju eura pred kraj tjedna u prilog je išlo i smanjivanje kamatnih stopa na kunskom novčanom tržištu, tako da je kamatna stopa na prekonoćne pozajmice pala na razinu od 4.6%. Uz dva tjedna za nama novog perioda održavanja obvezne pričuve banaka, te pošto se veći dio gotovog novca iz opticaja vratio na račune banaka, vidljiva je smanjena potražnja za kunama. Prema podacima HNB-a, gotov novac u opticaju krajem rujna je iznosio 10.9 mlrd kuna, što je oko 960 milijuna kuna niže od razine u srpnju kada je stvoren značajni pritisak na likvidnost sustava. Slijedom toga, već sedmu aukciju za redom upis trezorskih zapisa nadmašuje planirani iznos izdanja. Prošlotjednom aukcijom stanje ukupno upisanih zapisa je poraslo na rekordnih 7.7 mlrd kuna. Pri tome je emitirano 520 milijuna kuna, uz pad kamatnih stopa na 3-mjesečni (za 0.15% na 5.10%) i polugodišnji zapis (za 0.05% na 6.55%). Prinos na jednogodišnjem dospijeću i treći tjedan za redom ostaje na istoj razini (6.9%).
Dionice Podravke je uspjela probiti razinu od 208 kuna, te je tjedan završila u blagom plusu od 1.62% (210.36 kuna), pri čemu je solidnih 45 000 dionica promijenilo vlasnika. Dionice Plive su i četvrti tjedan za redom završile na 455 kuna, na najmanjem volumenu od travnja (samo 4500 komada), dok se investitori pripremaju za objavu kvartalnih rezultata najavljenih za 4. prosinca.