Komentar

Rast cijena obveznica na međunarodnim tržištima nije uspio održati dinamiku od prošlog tjedna. Razloge, između ostalog, treba tražiti u mjesečnom izvješću Američkog ministarstva rada o broju radnika u privatnom sektoru (odnosno njegovu povećanju ili smanjenju u odnosu na prethodni mjesec tekuće i prošle godine).

Kako spomenuti indikator govori o zaposlenima koji proizvode gotovo 80 posto američkog BDP-a i pošto je podatak za prošli mjesec revidiran (na više) za 97.000 radnika u odnosu na medijan očekivanja, trend trgovanja obveznicama se okrenuo te je prodaja počela dominirati kupnjom što je �izravnalo� efekte rasta cijena obveznica iz prvog dijela tjedna. Generalno, kraći kraj krivulja prinosa (SAD i Njemačka) uslijed monetarnih retorika aktualnih centralnih bankara nije dobio potporu u �kupnjama� obveznica tj. padu prinosa s obzirom da centralne banke zemalja u razvoju i dalje favoriziraju duže krajeve krivulja prinosa pa je i pad prinosa (tj. rast cijena obveznica) bio izraženiji, što je u relativnoj komparaciji (prinosa/cijene) dužih i kraćih dijelova krivulje dalo prednost obveznicama s dužim dospijećem. Tako je prinos na 2-godišnju njemačku obveznicu porastao 5bp na 3,72 posto dok je prinos na 10-godišnju obveznicu zaključio tjedan na razini od 3,77 posto sužavajući razliku prinosa na 5bp, najnižu razinu od listopada 2005 godine.Na domaćem tržištu bilježimo aprecijacijske pritiske na kunu. Posebno su se pritisci intenzivirali krajem tjedna. Zbog nedovoljne potražnje za devizama, posebice korporativnog sektora, tečaj se spustio na razinu od 7,35 kuna za euro dok se na nižim razinama pojavljuje potražnja, koja onemogućava trenutno daljnje �klizanje� cijene eura prema kuni. Na obrnutoj repo � aukciji HNB-a bilježimo iznimno slabi odaziv banaka (s obzirom na �ulazak� sredstava od prodaje Plive u bankovni sustav ali i činjenice da 08.11. započinje novo razdoblje izdvajanja obvezne pričuve) tako da bankarski sektor ovaj tjedan nije imao izraženiju potražnju za kunom. Na aukcji trezorskih zapisa Ministarstva financija 3-mjesečni zapisi nisu bili interesantni investitorima ali su zato 6-mjesečna i 1-godišnja dospijeća zabilježila upis uz korekciju prinosa za 5bp u odnosu na zadnju aukciju (3,50 te 3,95 posto). HNB je ovaj tjedan objavila podatke o kretanju monetarnih agregata u RH pa tako novčana masa (M1) na godišnjoj razini bilježi rast za HRK 7,2 mlrd (HRK 45 mlrd) tj. 19 posto dok je širi agregat M4 (M1+ukupni štedni i oročeni depoziti+obveznice+instrumenti tržišta novca) rastao po stopi od 15 posto ili ekvivalentno HRK 23 mlrd (HRK 174 mlrd). Ukupni depoziti kod poslovnih banaka su rasli 14 posto na godišnjoj razini (HRK 127 mlrd) te je zamjetan rast kunskih depozita (uz valutnu klauzulu) u strukturi ukupnih depozita. Obvezničko tržište nije ponudilo značajniju trgovinsku aktivnost. Iz Ministarstva financija došlo je službeno priopćenje o odgađanju izdanja kunske 7-godišnje obveznice za tjedan dana.
Dionička tržišta su ovaj tjedan u korekciji. Razloge treba tražiti, u praktički, kontinuiranom rastu od sredine lipnja. Akumulacija profita investitora ali i �dobre� brojke američke ekonomije samo su neki od razloga rasprodaje. Tako je njemački DAX pao 0,3 posto dok je londonski FTSE 100 korigiran 0,2 posto. Francuski CAC 40 bilježi značajniji pad od 1,1 posto. Američki indeksi su također u korekciji. DOW JONES je pao 0,9 posto na razinu od 11.986,04 indeksna boda, ispod investicijskoj javnosti značajnih 12.000 i.bodova. S&P 500 je pao 1 posto, najveći pad u posljednja 3 mjeseca dok je NASDAQ COMPOSITE �skliznuo� 0,8 posto na 2.330,79 i.bodova. Nafta je i dalje u padu, 4 posto ovaj tjedan, kojeg je zaključila na $59. Na domaćem tržištu se proteklog tjedna najviše trgovalo dionicama Podravke kojom je ostvaren promet od HRK 19,7 mil pri čemu je cijena dionice ostala nepromijenjena.
IZVOR: Allianz ZB d.o.o 07.11.2006