Rječnik mirovinskog sustava

A   B   C   Č   Ć   D   Đ   E   F   G   H   I   J   K   L  M   N   O   P   R   S   Š   T   U   V   Z   Ž

A
AGENCIJA
Skraćeni naziv za »Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga«, vidi: HANFA

AKTUARSKA RAČUNICA
Metoda računanja koja se koristi u mirovinskom osiguranju radi različitih procjena, osobito se koristi za određivanje svote mirovine iz mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje u II. i III. stupu mirovinskog osiguranja. BIOMETRIČKI RIZICI
Rizici povezani sa smrću, invalidnošću ili dugim životnim vijekom.

Na vrh


Č
ČLAN FONDA
Osoba koja pristupi nekom od obveznih i/ili dobrovoljnih mirovinskih fondova, dakle učlani se u II. ili III. stup mirovinskog osiguranja i u njemu uplaćuje doprinose.

ČLANOVI OBITELJI OSIGURANIKA
Krug srodnika osiguranika ili korisnika mirovine koji su osigurani na obiteljsku mirovinu za slučaj njegove smrti; na obiteljsku mirovinu osigurani su i članovi osobe osigurane u određenim okolnostima, ako do smrti te osobe dođe u okolnosti određenoj zakonom.

Na vrh


D
DEPOZITAR
Banka kojoj je na temelju ugovora o čuvanju imovine mirovinsko društvo povjerilo imovinu mirovinskog fonda koja se evidentira i vodi na posebnim računima.
Poslovi depozitara su poslovi pohrane i čuvanja imovine, utvrđivanje vrijednosti imovine mirovinskog fonda i izvješćivanje Agencije, mirovinskog društva i Regosa o provedenom postupku utvrđivanja te vrijednosti kao i o vrijednosti imovine mirovinskog fonda te o stanju na posebnom računu, izvješćivanje javnosti o vrijednosti obračunske jedinice najmanje jednom mjesečno, izvješćivanje o isplati dividende, isplati kupona i sl. Depozitar potvrđuje vrijednost obračunske jedinice koju svakodnevno izračunava mirovinsko društvo čime se postiže veća sigurnost i objektivno vrednovanje imovine mirovinskog fonda, ali i odvojenost imovine mirovinskog društva od imovine mirovinskog fonda.

DOBROVOLJNO MIROVINSKO DRUŠTVO (DMD)
je dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom vidi: DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE MIROVINSKIM FONDOM

DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND
Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi su oni u kojima osobni račun može dobrovoljno otvoriti svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Prikupljena sredstva u dobrovoljnom fondu dobrovoljno mirovinsko društvo ulaže na tržištima kapitala u skladu sa zakonskim ograničenjima i statutom fonda. Član može povući ušteđena sredstva iz dobrovoljnog mirovinskog fonda s navršenih 50 godina života ili može nastaviti sa štednjom. Osoba može biti član većeg broja dobrovoljnih mirovinskih fondova, ali pravo na državna poticajna sredstva može ostvariti isključivo u jednom fondu.
Dobrovoljni mirovinski fondovi mogu biti i zatvorene naravi koje osnivaju poslodavci, sindikati ili udruge samostalnih djelatnosti kako bi svojim radnicima odnosno članovima osigurali dodatno mirovinsko osiguranje i veću mirovinu.

DOBROVOLJNI MIROVINSKI PROGRAM
Izjava osiguravatelja kojom se obvezuje da će članovima dobrovoljnoga mirovinskog fonda osigurati isplatu mirovine i druge vrste mirovinskih davanja dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a ta izjava mora sadržavati postupak za određivanje mirovinske isplate, učestalost i trajanje isplata, te ostale informacije o mirovinskom programu koje su važne za donošenje odluke pojedinca o pristupanju dobrovoljnom mirovinskom programu.

DOBROVOLJNO MIROVINSKO OSIGURANJE
Mirovinsko osiguranje dobrovoljne naravi kojemu pojedinac može i ne mora pristupiti. U Hrvatskoj se provodi kao produženo osiguranje nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti u sklopu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i kao dobrovoljno mirovinsko osiguranje u sklopu dobrovoljnih mirovinskih fondova.
vidi: TREĆI STUP – dobrovoljno (III. stup)

DODATAK NA MIROVINU
Poseban dodatak, koji se određuje i isplaćuje korisnicima mirovina, koji pravo na mirovinu ostvaruju od 1. siječnja 1999. i kojima je mirovina određena primjenom Zakona o mirovinskom osiguranju. Ovaj dodatak određuje i isplaćuje Zavod po službenoj dužnosti na temelju Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", br. 79/07). Dodatak na mirovinu određuje se u rasponu od 4% do 27% od iznosa mirovine, zavisno od godine u kojoj je ostvareno pravo na mirovinu. Na mirovine ostvarene u 2008. godini dodatak se određuje u visini od 25,9%, u 2009. godini - 26,4%, a od 2010. i u narednim godinama - 27%.

DODATNI MIROVINSKI SUSTAV
Svako dobrovoljno mirovinsko (strukovno) osiguranje uspostavljeno u skladu sa Zakonom sa svrhom osiguranja dodatne mirovine radnicima zaposlenim kod poslodavca, članovima sindikata ili članovima udruge samostalne djelatnosti.

DODATNA MIROVINA
Starosna mirovina ili invalidska i obiteljska mirovina, a koje su predviđene pravilima dodatnog mirovinskog osiguranja uspostavljenog prema Zakonu, sa svrhom da upotpuni davanja koja se ostvaruju iz obveznog mirovinskog osiguranja.

DOPRINOSI
Sredstva koja se uplaćuju na osobne račune u mirovinskim fondovima. Visina doprinosa definirana je za uplate u obvezne mirovinske fondove u visini 5% od bruto plaće, dok se u dobrovoljne mirovinske fondove mogu uplaćivati sredstva prema visini i dinamici koje određuje član osobno. Visina mirovine nije unaprijed određena, već ovisi o visini uplaćenih doprinosa te o prinosu od ulaganja uplaćenih doprinosa.

DRUGI STUP - obvezni (II. stup)
Drugi stup čini obvezno mirovinsko osiguranje za starost, na temelju individualne kapitalizirane štednje. Osiguranicima II. stup mirovinskog osiguranja uplaćuje se 5 % doprinosa u obvezni mirovinski fond.
Vidi: OSIGURANICI U II STUPU DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE MIROVINSKIM FONDOM
Društva za upravljanje mirovinskim fondovima su pravne osobe (d.o.o. ili d.d.) kojima je predmet poslovanja osnivanje i upravljanje mirovinskim fondovima. Društva za upravljanje mirovinskim fondovima mogu biti obvezna (II. stup mirovinskog sustava) i dobrovoljna (III. stup mirovinskog sustava). Obvezno mirovinsko društvo može osnovati i upravljati samo jednim mirovinskim fondom, a temeljni kapital tog društva mora iznositi najmanje 40 milijuna kuna dok jedno dobrovoljno mirovinsko društvo može osnovati više otvorenih i zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, a temeljni kapital mora iznositi najmanje 15 milijuna kuna.
Osnivači mirovinskog društva moraju od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobiti odobrenje za osnivanje mirovinskog fonda i obavljanje poslova upravljanja mirovinskim fondom (odobrenje za rad).

DRŽAVNA POTICAJNA SREDSTVA
Članovima Fonda odobravaju se poticajna sredstva iz državnog proračuna na osnovi dokumentiranih podataka o prikupljenim doprinosima u prethodnoj kalendarskoj godini. Poticajna sredstva iznose 15% od uplaćenog doprinosa pojedinog člana Fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uloga 5.000,00 kuna po članu Fonda tijekom jedne kalendarske godine. Poticajna sredstva vode se na osobnom računu člana na način da se u svakom trenutku može utvrditi njihov iznos i ona predstavljaju osobnu imovinu člana kojom upravlja Društvo te čine sastavni dio osobnog računa člana Fonda. Poticajna sredstva odobrit će se za članstvo u samo jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu.

Na vrh


F
FINANCIRANJE KAPITALIZACIJOM
Metoda financiranja mirovinskog osiguranja prema kojoj se iz uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje akumulira kapital osiguranika iz kojeg će se kasnije isplaćivati njegova mirovina

FINANCIRANJE MIROVINSKOG OSIGURANJA
Način prikupljanja sredstava isplatu mirovina; može biti na temelju doprinosa osiguranika, poslodavca i drugih iz državnog proračuna ili mješovito (iz doprinosa i iz proračuna); financiranje može biti i tekuće naravi (u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti) ili kapitalizacijom (u mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje)

FORMULA ZA IZRAČUN MIROVINE
Način na koji se određuje mirovina prema zakonodavstvu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti: svota mirovine je umnožak osobnih bodova i aktualne vrijednosti mirovine. Način na koji se određuje mirovina prema zakonodavstvu obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje: svota mirovine se određuje na temelju svote prikupljene na osobnom računu, starosti i spola člana mirovinskog fonda, te oblika i vrste mirovine, uz primjenu aktuarske računice.
vidi:Osnovna mirovina

Na vrh


G
GENERACIJSKA SOLIDARNOST
Pod pojmom generacijske solidarnosti podrazumijeva se I. stup mirovinskog osiguranja u koji svi zaposlenici izdvajaju 15% svoje bruto plaće kako bi se osigurale mirovine sadašnje umirovljenika.

GUBITAK SPOSOBNOSTI ZA RAD
Trajno stanje nemogućnosti obavljanja bilo kakvog posla (opća nesposobnost za rad)

Na vrh


H
HANFA
Za obavljanje nadzora nad poslovanjem mirovinskih društava i mirovinskih fondova od 1. siječnja 2006. godine, započela je s radom Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga koja je u cijelosti preuzela temeljnu zadaću Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja.
HANFA je skraćeni naziv za Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga koja nadzire zakonitost poslovanja svih financijskih institucija u Republici Hrvatskoj, osim banaka, pa tako i cijeli mirovinski sustav na temelju kapitalizirane štednje.
HANFA je institucija s javnim ovlastima pa tako donosi podzakonske akte, razne provedbene propise, nadzire cjelokupno poslovanje financijskih institucija, nalaže mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti, izdaje i oduzima razne dozvole, licence, autorizacije, odobrenja i suglasnosti sukladno Zakonskim ovlastima, pokreće inicijativu za promjene zakona i poduzima druge mjere sukladno svojim ovlaštenjima.

HZMO
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je nositelj mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti u Republici Hrvatskoj (I. stup mirovinskog osiguranja). Generacijska solidarnost u mirovinskom osiguranju znači da se sadašnje mirovine isplaćuju iz doprinosa koje uplaćuju sadašnji zaposlenici, kojima se od bruto plaće izdvaja 15% i uplaćuje u I. stup mirovinskog osiguranja.

Na vrh


I
INDIVIDUALNA KAPITALIZIRANA ŠTEDNJA
Naziv za II. i III. stup mirovinskog osiguranja koji predstavlja način financiranja mirovinskog osiguranja prikupljanjem i kapitaliziranjem doprinosa za mirovinsko osiguranje pojedinaca - članova mirovinskih fondova u kojem se uplaćeni doprinosi ne troše odmah za tekuće mirovinske izdatke, već se ulažu na tržištima kapitala, donose prinos te služe za isplatu mirovina vlasnika mirovinske štednje.
Kapital osiguranika stvara se uplatama u mirovinske fondove i oplođivanjem tih uplata tijekom članstva (u III. stupu mirovinskog osiguranja kapital se uvećava i državnim poticajnim sredstvima).

INFORMATIVNI PROSPEKT
Izjava mirovinskog društva s cjelovitom, točnom i objektivnom informacijom o mirovinskom fondu i mirovinskom društvu koje upravlja tim fondom, na temelju koje potencijalni član fonda može donijeti odluku o članstvu u mirovinskom fondu. Objavljuje se u dnevnom tisku najmanje jednom godišnje, a kod dobrovoljne mirovinske štednje, mora se uručiti osobi prije učlanjivanja u određeni dobrovoljni fond.

INVALID RADA
Osiguranik kod kojega je ustanovljena invalidnost na temelju koje je ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili profesionalnu rehabilitaciju;

INVALIDNOST
Stanje trajnog smanjenja ili gubitka sposobnosti za rad, na temelju kojega se stječe pravo na invalidsku mirovinu ili profesionalnu rehabilitaciju; utvrđuje se u posebnom postupku;

INVALIDSKA MIROVINA
Kada je kod člana obveznog mirovinskog fonda nastala invalidnost s pravom na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, a prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupna kapitalizirana sredstva, koja su na osobnom računu člana obveznog fonda, obvezni fond će putem REGOS-a prenijeti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. HZMO će mu odrediti invalidsku mirovinu kao da je bio osiguran samo u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. stup). U slučaju kada osiguranik ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, a bio je osiguran u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, sredstva kapitaliziranih doprinosa ostaju na njegovom osobnom računu sve dok ne ostvari pravo na starosnu mirovinu ili na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.

Na vrh


J
JAMSTVENI POLOG
Iznos na posebnom računu otvorenom u depozitaru na kojem obvezno mirovinsko društvo mora držati milijun kuna za svakih deset tisuća članova iznad pedeset tisuća članova obveznog mirovinskog fonda. Sredstvima jamstvenog pologa mirovinsko se društvo osigurava da, u razdobljima kada ostvari prinos niži od zajamčenog, članovima fonda osigura razliku do zajamčenog prinosa.

Na vrh


K
KORISNIK MIROVINE
Osoba koja ostvaruje pravo na mirovinu i koja mu se isplaćuje temeljem rješenja o utvrđivanju prava na mirovinu ili temeljem izabranog mirovinskog programa mirovinskog osiguravajućeg društva.

Na vrh


M
MIROVINSKO DRUŠTVO
znači obvezno mirovinsko društvo ili dobrovoljno mirovinsko društvo

MIROVINSKI FOND
Fond čini zasebnu imovinu bez pravne osobnosti i osniva se radi prikupljanja novčanih sredstava, uplaćivanjem doprinosa na račune članova fonda, uplatama državnih poticajnih sredstava i ulaganja tih sredstava na tržištima novca i kapitala. Fond je u vlasništvu svojih članova čija se pojedinačna vlasnička prava određuju s obzirom na iznos sredstava na njihovom računu. Temeljni cilj fonda je povećanje vrijednosti imovine fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima fonda, u skladu s odredbama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Prema Zakonu razlikujemo obvezne od dobrovoljnih mirovinskih fondova, ovisno o stupu mirovinskog sustava za koji se prikupljaju novčana sredstva. Osniva ga i njime upravlja mirovinsko društvo.

MIROVINSKI PLAN
Ugovor kojim se reguliraju međusobna prava i obveze za stjecanje prava na mirovinu.

MIROVINSKO OSIGURANJE
Jedna od grana socijalnog osiguranja; s obzirom na trajanje razdoblja osiguranja, kao uvjeta za ostvarivanje prava (davanja) iz toga osiguranja i na trajanje korištenja prava, dugoročne je naravi (za razliku od npr. zdravstvenog osiguranja koje je kratkoročne naravi); mirovinsko osiguranje je osiguranje za slučaj nastanka rizika starosti, invalidnosti ili smrti i smatra se jednom od osnova socijalne sigurnosti stanovništva;

MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO
Mirovinska osiguravajuća društva osnivaju se kao trgovačka društva koja mogu biti dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću. Za osnivanje mirovinskoga osiguravajućeg društva, prije registracije na trgovačkom sudu, osnivači društva moraju dobiti odobrenje za rad od Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja i uplatiti temeljni kapital u iznosu od najmanje 5 milijuna kuna (na svakih 1.000 korisnika temeljni kapital se mora povećati za još milijun kuna).
Predmet poslovanja temelji se na ugovorima sklopljenima s članovima mirovinskih fondova, sa čijih se osobnih računa mirovinskim osiguravajućim društvima prenose sredstva kojima se isplaćuju mirovine i druga mirovinska davanja iz obveznog (II. stup) i dobrovoljnog (III. stup) mirovinskog osiguranja, a čiju bazu predstavlja kapitalizirana štednja.
Dakle, nakon ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja kapitalizirana sredstva osiguranika- člana obveznog ili dobrovoljnog mirovinskog fonda prenose se u izabrano mirovinsko osiguravajuće društvo koje će mu isplaćivati mirovinu.
Drugim riječima, mirovinska osiguravajuća društva daju osiguraniku mogućnost da odabere s kojim mirovinskim osiguravajućim društvom hoće sklopiti ugovor o mirovini, koja se isplaćuje iz prenesene mirovinske štednje II. i/ili III. stupa. Mirovinska osiguravajuća društva - kao naknadu za svoj rad - mogu jednokratno naplatiti najviše 5% od doznačenih sredstava i nemaju pravo zaračunati korisniku bilo kakve druge troškove tijekom isplate mirovine.
Dobro je još znati da mirovinska osiguravajuća društva imaju svoja vlastita sredstva u visini granice solventnosti koju propisuje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA).

Na vrh


N
NASLJEĐIVANJE SREDSTAVA NA OSOBNOM RAČUNU
Ako član obveznog mirovinskog fonda umre prije ostvarivanja prava na mirovinu, a članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva sa računa tog člana će se prenijeti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO).
HZMO će tada odrediti obiteljsku mirovinu na temelju ukupnoga mirovinskog staža preminulog osiguranika, kao da je preminuli osiguranik bio osiguran samo u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.
Ako član obveznog fonda umre prije ostvarivanja prava na mirovinu, a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva na računu preminulog člana predmet su nasljeđivanja, prema Zakonu o nasljeđivanju.
U slučaju smrti člana dobrovoljnog mirovinskog fonda, sredstva na osobnom računu isplaćuju se nasljedniku izravno i u cijelosti.

Na vrh


O
OBITELJSKA MIROVINA
Pripada članovima obitelji umrlog osiguranika ili korisnika prava na mirovinu, a zasniva se na njihovom pravu na uzdržavanje od umrloga; određuje se od starosne ili invalidske mirovine koja bi umrlome pripadala ili je pripadala u trenutku smrti, a njezina visina zavisi i od broja članova obitelji koji je koriste (od 70% do 100%).

OBVEZNO MIROVINSKO DRUŠTVO
znači dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja obveznim mirovinskim fondom

OBVEZNI MIROVINSKI FOND
Fond kojeg osniva i njime upravlja obvezno mirovinsko društvo. Osobna štednja u obveznom mirovinskom fondu je obvezna za sve zaposlene mlađe od 40 godina kao i one zaposlene između 40 i 50 godina života koji se odluče za štednju u obveznom fondu. Prikupljena sredstva u obveznom fondu obvezno mirovinsko društvo ulaže na tržišta kapitala u skladu sa zakonskim ograničenjima do stjecanja uvjeta za mirovinu.

OBVEZNO MIROVINSKO OSIGURANJE
Mirovinsko osiguranje u kojemu su obuhvaćeni dijelovi radno aktivnog stanovništva neke države, na temelju svojeg svojstva ili statusa, bez obzira na njihovu volju u tom pogledu; u Republici Hrvatskoj se provodi kao obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (u sklopu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje) i obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (u sklopu obveznih mirovinskih fondova);

OBRAČUNSKA JEDINICA
Uplaćeni doprinosi u mirovinski fond, kao i preneseni računi u fond, konvertiraju se u obračunske jedinice. Za potrebe vrednovanja, svaka obračunska jedinica predstavlja proporcionalni udjel u neto ukupnoj imovini mirovinskog fonda. Ukupna vrijednost svih obračunskih jedinica mirovinskog fonda uvijek će biti jednaka ukupnoj neto imovinskoj vrijednosti fonda.
Uplaćeni doprinosi i preneseni računi mogu se konvertirati u dijelove obračunskih jedinica i vrijednost imovine mirovinskog fonda i na računu člana može se izraziti u takvim dijelovima.
Imovinska vrijednost mirovinskog fonda i vrijednost obračunske jedinice određivat će se sukladno s načelima vrednovanja koja se primjenjuju na imovinu i obveze fonda.
HANFA donosi pravila kojima se utvrđuje način vrednovanja imovine i obveza mirovinskog fonda.

OPĆA NESPOSOBNOST ZA RAD
Trajno stanje nemogućnosti obavljanja bilo kakvog posla.

OSIGURANIK
Osoba koja je obuhvaćena mirovinskim osiguranjem i osigurana na rizike u sklopu toga osiguranja; stjecanjem svojstva osiguranika između njega i nositelja mirovinskog osiguranja uspostavlja se osiguranički odnos koji u sebi sadržava određena očekivana prava (mogućnost stjecanja mirovine i dr.), ali i određene obveze (plaćanje doprinosa, obavještavanje o statusnim promjenama i dr.); u obveznom mirovinskom osiguranju osiguranikom se postaje stjecanjem određenoga svojstva (radnika u radnom odnosu i dr); s obzirom na karakter osoba obuhvaćenih mirovinskim osiguranjem, razlikuju se osiguranici radnici, osiguranici samostalnih djelatnosti i osiguranici poljoprivrednici; svojstvo osiguranika u mirovinskom osiguranju može se utvrđivati u posebnom postupku u sklopu matične evidencije;

OSIGURANICI U II STUPU
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju obveznici mirovinskog osiguranja u drugom stupu, dakle i članovi obveznih mirovinskih fondova, su:
• zaposlenici i s njima, prema posebnim propisima, izjednačene osobe
• osobe koje su izabrane ili imenovane na dužnosti u tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne uprave i samouprave i jedinicama lokalne samouprave, ako za taj rad primaju plaću
• osobe koje se nalaze na praktičnom radu ili dobrovoljnoj praksi (bez obzira na to primaju li za taj rad plaću ili naknadu)
• hrvatski državljani koji su u Republici Hrvatskoj zaposleni kod stranih diplomatskih, konzularnih i drugih međunarodnih predstavništava ili u osobnoj službi kod stranih državljana, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno
• strani državljani i osobe bez državljanstva koji su zaposleni na teritoriju RH, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno
• nezaposlene osobe obvezno su osigurane pod uvjetima i u trajanju utvrđenim propisima o zapošljavanju
• obrtnici i trgovci pojedinci, upisani u odgovarajući registar
• osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost (odvjetnici, liječnici, zubari, umjetnici, novinari, odgajatelji, lektori, prevoditelji, primalje i drugi)
• vrhunski športaši i šahisti, ako nisu osigurani po drugoj osnovi
• osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit
• koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje obvezno se osiguravaju ako su vlasnici, posjednici, zakupci ili koncesionari poljoprivrednog zemljišta
• članovi uprave trgovačkih društava, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi
• vjerski službenici
• hrvatski državljani zaposleni u inozemstvu kod međunarodnih organizacija i stranih poslodavaca (ili na brodovima pod stranom zastavom) na svoj osobni zahtjev
• roditelj koji obavlja roditeljsku dužnost u prvoj godini života djeteta, a nije obvezno osiguran po drugoj osnovi
• honorarni zaposlenici
• zaposlenici na ugovor o djelu
• sezonski radnici
Osobe osigurane u II stupu su svi obveznici koji se, u trenutku zapošljavanja ili primitka dohotka od drugih samostalnih djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada, nalaze unutar sljedećih dobnih granica:
1.) osobe koje imaju manje od 40 godina obvezno su uključene u II. stup mirovinskog osiguranja i trebaju u roku 3 mjeseca od dana zaposlenja izabrati obvezni mirovinski fond na šalteru REGOS-a u bilo kojoj poslovnici FINA-e. Ukoliko u tom roku ne izaberu obvezni mirovinski fond, po utvrđenom algoritmu u jedan od fondova rasporedit će ih REGOS.
2.) Sve osobe koje se zapošljavaju i u trenutku zapošljavanja imaju između 40 i 50 godina imaju pravo izbora hoće li sudjelovati u II. stupu mirovinskog osiguranja, i to u roku od 6 mjeseci od dana zapošljavanja (ili prve uplate honorara). Od trenutka upisa u obvezne mirovinske fondove za njih vrijede sva pravila kao i za osobe mlađe od 40 godine, dakle kao i za one koji nisu mogli odlučivati hoće li sudjelovati u II. stupu.
Nakon prijave REGOS-u osobe koje su se upisale u fond moraju obavijestiti isplatitelja (plaće ili honorara) da im na sljedećim isplatama razdvaja mirovinski doprinos na I. i na II. stup.
Ukoliko osobe koje u trenutku zapošljavanja imaju između 40 i 50 godina ne izaberu obvezni mirovinski fond u roku od 6 mjeseci, gube pravo naknadno upisa i ne mogu sudjelovati u drugom stupu obveznog mirovinskog osiguranja.
Osobe koje imaju preko 50 godina života ne sudjeluju u drugom stupu mirovinskog osiguranja i ne mogu biti članovi obveznih mirovinskih fondova.

OSIGURANI SLUČAJ
Događaj za koji se vezuje nastupanje rizika u sklopu osiguranja; u mirovinskom osiguranju osigurani slučaj znači nastanak invalidnosti, smrti ili navršavanje starosne dobi za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu; te nastanak tjelesnog oštećenja;

OSIGURANJE
Mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, može biti obvezno i produženo; produženo osiguranje, za razliku od obveznog, dobrovoljnog je karaktera i može se uspostaviti u određenim slučajevima određenim zakonom radi produžavanja ranije prestalog obveznog osiguranja;

OSOBNI RAČUN
Račun otvoren na ime člana fonda u odabranom mirovinskom fondu, na kojem se knjiže uplaćeni doprinosi i sve promjene osobne imovine člana fonda tijekom razdoblja individualne kapitalizirane štednje.
Otvara se u mirovinskom fondu, u trenutku prijave osiguranika na šalteru REGOS-a u poslovnicama FINA-e (II. stup) ili sklapanjem ugovora o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji (III. stup).

Na vrh


P
PLAĆA
Posebno primanje iz rada; služi i kao izvor za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje (bruto plaća) i kao jedan od parametara za određivanje mirovine, evidentira se u matičnoj evidenciji.

POKROVITELJ DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG FONDA
Pravna ili fizička osoba, uključujući i sindikate i poslodavce te udruge pripadnika samostalnih djelatnosti, koja na bilo koji način sudjeluje u osnivanju dobrovoljnog mirovinskog fonda i plaćanju doprinosa u dobrovoljni mirovinski fond u ime članova fonda.

POVUĆI
Prenijeti sredstva koja su na osobnom računu člana s ciljem isplate mirovinskog davanja,
Vidi: PRIJENOS RAČUNA

PRINOS
Postotna promjena vrijednosti obračunske jedinice tijekom proteklih 12 mjeseci. Prinos ovisi o kretanju tržišne vrijednosti imovine mirovinskog fonda (obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira koji su u portfelju fonda). Nominalni prinos Fonda je postotna razlika između vrijednosti obračunske jedinice na zadnji radni dan zadnjeg mjeseca tekućeg tromjesečja i vrijednosti te jedinice na zadnji radni dan prije 12 mjeseci.
Stopa realnog prinosa Fonda određuje se na način da se nominalni godišnji prinos Fonda korigira s indeksom potrošačkih cijena.

PRIJENOS RAČUNA
Prijenos pripadajuće imovine člana iz jednog fonda u drugi. Izbor fonda u kojem će osiguranik imati račun je slobodan kao i mogućnost prijenosa računa iz jednog fonda u drugi. Pri tome uvijek valja imati na umu da se prilikom izlaska iz fonda naplaćuje izlazna naknada, osim u slučaju članstva u obveznom fondu, gdje se nakon tri godine članstva u istom fondu ne naplaćuje izlazna naknada.

PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA
Ostvaruje se do pet godina prije navršene starosne dobi za starosnu mirovinu i uz navršeni određeni duži mirovinski staž, umanjuje se primjenom polaznog faktora trajno, zavisno od toga koliko je ranije ostvarena u odnosu na propisanu starosnu dob za starosnu mirovinu u određenom slučaju;

PRIMITAK
označava svaki osobni prihod iz kojega se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje, a ostvaren je na temelju druge samostalne djelatnosti ili povremenog nesamostalnog rada u smislu poreznih propisa; od 2003. i u zakonodavstvu o mirovinskom osiguranju.

PRIVREMENI RAČUN
Račun otvoren za prosljeđivanje sredstava nepovezanih uplata i uplata koje nakon povezivanja nije moguće proslijediti u obvezne fondove.

PROFESIONALNA BOLEST
Bolest do koje je došlo u izravnoj vezi s radom; da bi bila priznata kao takva potrebno je i određeno vrijeme izloženosti štetnim utjecajima rada i radne sredine koji uzrokuju profesionalnu bolest, kao i postojanje određene bolesti na Listi profesionalnih bolesti; u slučaju invalidnosti zbog profesionalne bolesti – invalidska mirovina određuje se u većoj svoti;

PROFESIONALNA NESPOSOBNOST ZA RAD
Trajno stanje nemogućnosti obavljanja poslova za koje je osiguranik osposobljen.

PRVI STUP – obvezni (I. stup)
Prvi stup čini obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Svi zaposleni osiguranici u ovaj stup, prema sili zakona, izdvajaju 20 % ili 15 % bruto plaće, a u ovisnosti o (ne)članstvu u II. stupu obveznog mirovinskog osiguranja. Doprinosi se uplaćuju mirovinski fond Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Ta sredstva koriste se za isplatu mirovina sadašnjih umirovljenika.

Na vrh


R
RADNI STAŽ
Razdoblja provedena na radu ili u radnom odnosu; u pravilu se poklapa sa stažem osiguranja; kao termin ne koristi se u mirovinskom osiguranju;

REGOS
Skraćeni naziv za Središnji registar osiguranika odnosno ustanovu koja prikuplja doprinose za obvezne mirovinske fondove, vodi podatke o osobnim računima, izvješćuje članove fondova i društava te vodi ostale evidencije.
Tehničko je središte reformiranog mirovinskog sustava, surađuje s mirovinskim društvima i HANFA-om i pokreće inicijative za kvalitetno poboljšanje mirovinskog sustava u cijelini.

RJEŠENJE
Pojedinačni akt donesen u upravnom postupku kojim je odlučeno o pravu pojedinca u nekom upravnom području; u mirovinskom osiguranju rješenjem se odlučuje o pravu na mirovinu, naknadi zbog tjelesnog oštećenja, profesionalnoj rehabilitaciji i utvrđuju druge činjenice odlučujuće za ostvarivanje prava iz tog osiguranja (svojstvo osiguranika, mirovinski staž i dr.);

R-Sm OBRAZAC
Je skraćeno ime Obrasca »Specifikacije po osiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja«. Obveza podnošenja obrasca odnosi se na obračun plaće/naknade i drugi dohodak. Orazac R-Sm ne podnosi se za autorske i umjetničke honorare.
Samo pravilno popunjen Obrazac R-Sm i pripadni nalog za plaćanje jedino je jamstvo da će uplaćena sredstva za II. stup mirovinskog osiguranja biti ispravno proslijeđena u obvezne mirovinske fondove i evidentirana na osobnim računima osiguranika.

Na vrh


S
SIGURNOST ULAGANJA
Najvažnije načelo ulaganja mirovinske štednje, koje je zbog socijalne važnosti mirovinskog osiguranja restriktivnije uređeno nego za druge oblike ulaganja, radi postizanja prinosa uz što manji rizik.

SOCIJALNO OSIGURANJE
Skupni naziv za svih pet grana toga osiguranja (zdravstveno osiguranje, mirovinsko osiguranje, osiguranje za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti, osiguranje za slučaj nezaposlenosti i osiguranje obiteljskih dodataka /doplatak za djecu/);

SREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA
vidi REGOS.

STAROSNA MIROVINA
Ostvaruje se na temelju određene starosne dobi (različita za muškarce i žene) i navršenog određenog mirovinskog staža; visina mirovine zavisi od plaće ostvarene tijekom radnog vijeka osiguranika i navršenog mirovinskog staža;

STAŽ OSIGURANJA
Vrijeme provedeno u obveznom mirovinskom osiguranju nakon 15. godine života osiguranika; u pravilu staž osiguranja morao bi biti pokriven uplaćenim doprinosima za mirovinsko osiguranje (izuzetak: staž osiguranja u slučaju bivših političkih zatvorenika, prema istoimenom zakonu);

SUSTAV MIROVINSKOG OSIGURANJA
U Republici Hrvatskoj sustav mirovinskog osiguranja obuhvaća:
• obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (tzv. I. stup)
• obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (tzv. II. stup)
• dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (tzv. III. stup)

Na vrh


T
TRAJNOST RAČUNA
Račun u fondu je trajan, sve do umirovljenja odnosno povlačenja sredstava s računa, sredstva na računu su vlasništvo člana, osiguranika, neovisno o promjenama zaposlenja, prekidima u zaposlenju ili privremenom prekidu uplate doprinosa.

TREĆI STUP - dobrovoljno (III. stup)
Čini ga dobrovoljno mirovinsko osiguranje, na temelju individualne kapitalizirane štednje. Visinu mirovine određuje visina mjesečnih doprinosa koji će član uplaćivati na svoj osobni račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu. Uplaćene doprinose fond ulaže na tržištu kapitala te ostvaruje prinos koji uvećava vrijednost uplaćenih doprinosa.
Država potiče ovakav oblik štednje u III. stupu sa 15% godišnje uplaćenih doprinosa, a do najviše 750 kuna godišnje.
Isplatu dijela ili cijele mirovine moguće je prenijeti na druge osobe. Ako član fonda umre, ukupno kapitalizirana sredstva na računu preminulog nasljeđuju zakonski nasljednici.

Na vrh


U
UGOVOR O MIROVINI
Ugovor koji sklapa član fonda s mirovinskim osiguravajućim društvom. U njemu ugovara oblik mirovine, dakle visinu i učestalost isplate te druge uvjete mirovinskih davanja.

Na vrh


V
VLASNIŠTVO SREDSTAVA NA RAČUNU
Sredstva na računu u fondu vlasništvo su osiguranika, članova fonda i predmet su nasljeđivanja. Sredstva na računu člana obveznog fonda ne mogu biti predmetom ovrhe niti dio stečajne mase člana fonda kao niti dio stečajne mase depozitara.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKE JEDINICE
Vrijednost obračunske jedinice mirovinskog fonda za dan vrednovanja utvrđuje se dijeljenjem razlike neto imovinske vrijednosti mirovinskog fonda i ukupnog broja obračunskih jedinica mirovinskog fonda na taj dan. Uplaćeni doprinosi, kao i preneseni računi u Fond, konvertiraju se u obračunske jedinice. Za potrebe vrednovanja, svaka obračunska jedinica predstavlja proporcionalni udio u neto ukupnoj imovini Fonda. Ukupna vrijednost svih obračunskih jedinica Fonda uvijek će biti jednaka ukupnoj neto imovinskoj vrijednosti Fonda, izračunatoj sukladno Zakonu. Depozitar dnevno utvrđuje vrijednost obračunske jedinice. Početna vrijednost obračunske jedinice iznosi 100,00 kn.

Na vrh


Z
ZAJAMČENI PRINOS
Mirovinska društva ostvarivat će različite prinose od imovine u koju su uložena sredstva fonda. Radi zaštite interesa članova obveznog mirovinskog fonda, mirovinsko društvo jamči dodatnu sigurnost putem instituta zajamčenog prinosa. Svakom članu obveznog mirovinskog fonda jamči se prinos mirovinskog fonda u visini referentnog prinosa, utvrđenog od strane Agencije, umanjenog za šest postotnih bodova.
Ako je godišnji prinos obveznoga mirovinskog fonda kroz razdoblje od prethodne tri kalendarske godine manji od zajamčenog prinosa, mirovinsko društvo uplatit će razliku mirovinskom fondu do zajamčenog prinosa iz jamstvenog pologa i sredstava mirovinskog društva. Kao garancija za zajamčeni prinos, a koji pada na teret sredstava mirovinskog društva, osnovat će se posebni garancijski fond. Agencija posebnim pravilnikom propisuje otvaranje, vođenje, način obračuna, obvezu uplate i rokove uplate u garancijski fond. Izračun zajamčenog prinosa obavlja se u siječnju svake godine za prethodnu kalendarsku godinu na način i u roku utvrđenom propisom Agencije.

Na vrh