Fondovi drugog stupa ostvarili članovima gotovo 10 posto prinosa

Četiri obvezna mirovinska fonda (AZ, PBZ/CO, Erste Plavi i Raiffeisen) ostvarili su za svojih 1,1 milijun članova od početka mirovinske reforme, tj. travnja 2002. zaradu od gotovo 10 posto.

Ostvareni prinos fondova lani je iznosio od 7,02 do 7,48 posto iako su neke procjene govorile o prosječnih pet ili najviše šest posto. Fondovi su lani raspolagali s otprilike 4,68 milijardi kuna imovine svojih članova.
Predsjednik Uprave Hagene Dragan Kovačević istaknuo je na jučerašnjoj konferenciji za novinare da u Hravtskoj nema financijske institucije koja nudi toliki prinos i sigurnost ulaganja.
Analiza Financial Timesa pokazuje da se prinosi hrvatskih mirovinskih fondova mogu potpuno usporediti s konzervativnijim svjetskim. Francuski su mirovinski fondovi ostvarili lani rast od 6,8 posto, a njemački od 5,8 posto. Fondovi u Austriji i Švicarskoj ostvarili su rast od više od osam posto, a oni s rizičnijim ulaganjima u dionice lani su imali također sreće s rastom više od 15 posto (SAD, UK, Kanada, Irska).
No, pravi rezultati mirovinske reforme u Hrvatskoj bit će poznati tek za godinu ili dvije nakon uhodavanja trećeg dobrovoljnog mirovinskog stupa. Procjene prinosa u tim fondovima iznose oko 11 posto godišnje, plus državni poticaji. U dobrovoljnim društvima, kojih također odnedavno ima tri, tj. četiri ako računamo dva AZ-ova fonda, dobrovoljno štedi 8773 građana. Oni su zasad uplatili 11,28 milijuna kuna. Za Hrvatsku je još nedostižan uzor Mađarska, gdje svaki deveti stanovnik uplaćuje dobrovoljno mirovinsko osiguranje, dok u susjednoj Sloveniji na taj način štedi svaki petnaesti stanovnik.
U studiji poreznih olakšica za poslodavce za poslodavce, koji je Hagena predložila još polovicom prošle godine, a stara vlast zaboravila usvojiti, predlazu se porezne olkašice za uplate poslodavaca od 400 kuna mjesečno. Poslodavac bi tom uplatom zaposleniku kroz 20 godina mogao osigurati još 1164 kune, a ako osiguranik sam uplaćuje 416 kuna mjesečno u treći stup, time ostvaruje maksimalan državni poticaj od 1250 kuna na godinu.
Izvor: Jutarnji list, 21.01.2004