Tri godine bez pomaka u razvoju tržišta kapitala

Sudionici jučerašnje tribine o razvoju tržišta kapitala, koju je organiziralo Vijeće za razvoj, složili su se kako, na žalost, u posljednje tri godine na jačanju hrvatskog tržišta kapitala nije učinjeno ništa.

Kako bi se potaknuo razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj uz izmjenu zakonske regulative treba osigurati i porezne olakšice za ulagače, ali i izdavatelje, intenzivirati privatizaciju putem burzi, pripremiti program izdanja kunskih državnih obveznica kako bi se razvila kunska krivulja prinosa, objediniti regulatorne agencije, pojačati edukacijske i promidžbene kampanje. Te preporuke koje je skupina ekonomista predstavila još u veljači 2001. godine, na žalost su još uvijek aktualne, kazao je 29. listopada 2003. na tribini Vijeća za razvoj posvećenoj razvoju tržišta kapitala Josip Galinec, direktor brokersko-konzultantske tvrtke ToOne, istaknuvši da u posljednje tri godine na tržištu kapitala nije bilo značajnijih promjena.

Galinec je napomenuo i da imovina banaka, teška više od 180 milijardi kuna čini oko 90 posto ukupnog financijskog sektora. Međutim, upozorio je da bankarski sustav zbog čimbenika rizika ne može osigurati željenu stopu rasta, dok tržište kapitala taj rizik može prepoznati. Stoga, ne razvije li se tržište kapitala dogodit će se "prava katastrofa, jer jeftini, gotovo besplatan kapital neće biti dostupan hrvatskim projektima kroz tržište vrijednosnih papira, već će biti uložen u inozemstvo", kazao je Galinec.
Prema njegovim riječima, najvažniji događaj na tržištu kapitala od uspostavljanja Središnje depozitarne agencije je uvrštenje na burze javnih dioničkih društava.

Direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga drži da je ključni trenutak u razvoju tržišta kapitala zapravao bilo uvrštenje dionica Plive na Londonsku i najvišu kotaciju Zagrebačke burze. Papuga smatra da pristup problema razvoja tržišta kapitala treba biti cjelovit i integralan. S druge strane, pogrešno je polazište da tržište treba razvijati zato da bi mirovinski fondovi imali u što ulagati, upozorio je, dodajući da ne treba zaboraviti i na 350-400 tisuća malih ulagača.

Njegovo mišljenje dijeli i Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda, koji je istaknuo da imovina mirovinskih fondova trenutno teži tek nešto više od 4 milijarde kuna ili oko 2 posto udjela u ukupnoj imovini financijskog sektora u Hrvatskoj. Po njegovom mišljenju, najveći problem koji koči razvoj tržišta kapitala je konzervativizam ili otpor promjenama koji je u manjoj ili većoj mjeri vidljiv kod svih sudionika tržišta.

Istaknuo je tako primjer sekuritizacije ili prepakiravanja potraživanja banke u neki oblik vrijednosnih papira. Takva prodaja imovine banke najširem krugu ulagača je praksa koju, uz američke, sve češće slijede i zapadnoeuropske banke, a mogla bi biti jedan od izvora rasta hrvatskog tržišta kapitala, zaključio je Novoselec.