Newsletter 2024. / studeni 2024. / br. XXI
Nakon povijesno negativne 2022. godine za dionička i obveznička tržišta, posebice na razvijenim tržištima, te iznimno dobre 2023. godine, u 2024. godinu ušlo se s dozom opreza, posebice jer je pred nama bila godina značajnih političkih promjena s obzirom na to da su u planu bili izbori za više od pola svjetske populacije, koji su kulminirali izborima za predsjednika u SAD-u početkom studenog.
Usprkos povećanim nesigurnostima kroz daljnju eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i u Ukrajini, ali i političkim previranjima, posebice u Europi, većina dioničkih i obvezničkih tržišta zabilježila je kontinuiran rast u prvih deset mjeseci ove godine. Uz kratkotrajna negativna previranja tijekom travnja i kolovoza, u rastu su prednjačila dionička tržišta Republike Hrvatske i Slovenije, koja su svojim rastom iza sebe ostavila i američki indeks S&P 500.
Ipak, vidljivo je kako se nastavlja sve snažnija polarizacija svijeta, kako kroz politiku tako i kroz financijska tržišta, što je posebno istaknuto nakon ponovnog izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika te kroz značajne razlike u kretanjima cijena američkih i europskih dioničkih indeksa nakon izbora.
Ponavlja se ono na što smo upozoravali i prošle godine, Europska unija i dalje nije jasno definirala svoju političku i ekonomsku poziciju u takvom okruženju. Unutarnja politička previranja koja vidimo u velikim državama poput Njemačke i Francuske samo otežavaju poziciju Europske unije na globalnoj razini.
Nakon jednog od najbržih ciklusa podizanja kamatnih stopa, središnje banke Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije započele su u ovoj godini proces ublažavanja monetarne politike i spuštanja kamatnih stopa. U spomenutom kontekstu, Američka središnja banka (FED) će vjerojatno imati zahtjevniji zadatak balansiranja još uvijek snažnog gospodarskog rasta s potencijalnim inflatornim efektima nove administracije povezanim s carinama i imigracijama, dok će Europska središnja banka (ESB) imati fokus na ubrzavanju gospodarstva Unije koje je značajno usporilo u proteklom razdoblju.
Globalne prilike dodatno komplicira stanje u Kini, koja i dalje ima problema u svojem sektoru nekretnina. Ti se problemi dalje prelijevaju na cijelu ekonomiju koja nastavlja sa stopama gospodarskog rasta ispod dugoročnih prosjeka i zadanih ciljeva kineske vlasti, a najave fiskalnih i monetarnih poticaja do sada nisu urodile značajnom promjenom na bolje.
Hrvatsko gospodarstvo se, u svemu navedenom, pokazuje vrlo otporno, posebice na usporavanje njemačkog gospodarstva, te i dalje raste po stopama iznad 3 posto, uz očekivanja relevantnih institucija da će se takve stope zadržati i sljedeće godine. Rastu i dalje ponajviše doprinosi osobna potrošnja, potaknuta i značajnijim porastom plaća u javnom sektoru, a sve više i investicije, posebice one vezane uz EU fondove.
Iako turizam i dalje daje značajan doprinos, vidljivo je kako su efekti snažnijeg oporavka nakon pandemije gotovi, odnosno dolazi do usporavanja dinamike kod dolazaka i noćenja, dok je u smislu prihoda i dalje prisutan rast, potaknut višim cijenama. Dodatno valja istaknuti kako je Republika Hrvatska, nakon nekoliko godina vrlo dobrog rasta nakon pandemije, ove godine po prvi puta ušla u A razred kreditnog rejtinga uz stabilne izglede kod sve tri glavne rejting agencije.
Detaljniji pogled na izabrane prinose različitih klasa imovina ove godine ukazuje na već rečeno, kako je većina njih prvih deset mjeseci ove godine imala pozitivne prinose, uz iznimku obveznica zemalja u razvoju denominiranih u euru te valutne košarice zemalja u razvoju. Vidljivo je kako je nastavljena dinamika porasta dioničkih tržišta iz prošle godine, uz značajne poraste domaćih i regionalnih dioničkih indeksa.
Obveznice
Dionice
Ostalo
-1,4%
-0,3%
4,1%
4,2%
6,5%
8,7%
13,9%
19,1%
24,6%
Indeks europskih obveznica zemalja u razvoju (Euro EMBI Global)
Valutna košarica zemalja u razvoju (EM FX)
Tržište sirovina (S&P GSCI)
Obveznički indeks Zagrebačke burze (CROBIS)
Indeks obveznica niskog kreditnig ratinga u EUR (Europe High Yield)
Indeks dionica zemalja srednje i istočne Europe (CECE)
Njemački dionički indeks (DAX)
Američki dionički indeks (S&P 500)
Hrvatski dionički indeks (CROBEX)
Prinos fondova u navedenom okruženju pratio je rast većine klasa imovina te su nastavljeni pozitivni trendovi iz prošle godine. Uz svoj tradicionalno konzervativniji pristup ulaganjima, usmjeren na kvalitetne domaće i strane kompanije, uz aktivan pristup obvezničkom dijelu portfelja, AZ je nastavio uvećavati imovinu svojih članova i u proteklom razdoblju. Tako su prinosi u prvih deset mjeseci 2024. godine bili u plusu 8,3 posto na AZ obveznom fondu A kategorije, 7,6 posto na AZ obveznom fondu B kategorije, 7,3 posto na AZ Profitu, 3,3 posto na AZ Benefitu te 2,9 posto na AZ obveznom fondu C kategorije. Ipak, štednja za mirovinu je dugoročan proizvod i bitni su ostvareni prinosi u dugom roku, a prosječni godišnji prinosi od osnivanja fondova pa zaključno s listopadom 2024. godine iznosili su 6,9 posto na AZ obveznom fondu A kategorije, 5,8 posto na AZ Profitu, 5,2 posto na AZ obveznom fondu B kategorije, 5,0 posto na AZ Benefitu i 3,0 posto na AZ obveznom fondu C kategorije.
U okolnostima pojačanih neizvjesnosti koje su se dogodile u posljednje četiri godine bitno je zadržati kontekst dugoročnog investicijskog horizonta i voditi računa o tome kako se i u ovakvom okruženju javljaju investicijske prilike koje omogućuju ostvarivanje dugoročno pozitivnih prinosa u narednom razdoblju.