Newsletter 2024. / studeni 2024. / br. XVXI

Novosti iz AZ dobrovoljnih mirovinskih fondova

Krajem listopada 2024. godine u AZ otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima za svoju mirovinu iz III. stupa štedi gotovo 173 000 članova.

Ukupna imovina AZ otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosi preko 546 milijuna eura što čini 47,66 posto imovine svih otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. AZ otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi ostvarili su visoke prosječne godišnje prinose od osnutka, a u tablici u nastavku navedeni su i prinosi kroz zadnjih pet godina.

AZ mirovinsko društvo također upravlja sa sedam zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, a njihova imovina iznosi preko 77,3 milijuna eura.

AZ Profit

-5%
-3%
-1%
1%
3%
5%
7%
9%

Prosječan godišnji
prinos od osnutka

(od 29.09.2003. do 31.10.2024.)

5,81

Tekuća godina

(od 31.12.2023. do 31.10.2024.)

7,27

Prethodnih godinu dana

(od 31.10.2023. do 31.10.2024.)

12,71

2023.

(od 31.12.2021. do 31.12.2022.)

12,59

2022.

(od 31.12.2021. do 31.12.2022.)

-6,33

2021.

(od 31.12.2020. do 31.12.2021.)

7,03

2020.

(od 31.12.2019. do 31.12.2020.)

-1,26

2019.

(od 31.12.2018. do 31.12.2019.)

10,45

AZ Benefit

-7%
-5%
-3%
-1%
1%
3%
5%
7%
9%

Prosječan godišnji
prinos od osnutka

(od 03.12.2003. do 31.10.2024.)

5,00

Tekuća godina

(od 31.12.2023. do 31.10.2024.)

3,29

Prethodnih godinu dana

(od 31.10.2023. do 31.10.2024.)

6,64

2023.

(od 31.12.2022. do 31.12.2023.)

5,07

2022.

(od 31.12.2021. do 31.12.2022.)

-6,53

2021.

(od 31.12.2020. do 31.12.2021.)

0,55

2020.

(od 31.12.2019. do 31.12.2020.)

-0,44

2019.

(od 31.12.2018. do 31.12.2019.)

6,56

Opis i metodologija načina na koji je prinos izračunat: nominalni prinos predstavlja postotnu razliku između cijene udjela na prvi i zadnji dan razdoblja u kojem se prinos računa. Prosječan godišnji prinos od osnutka izračunava se kao geometrijski prosjek prinosa u razdoblju od osnutka do zadnjeg dana razdoblja. Prilikom izračuna prinosa uzeti su u obzir svi troškovi i naknade Fonda osim ulaznih i izlaznih naknada. Napomena: Rezultati poslovanja Fonda ostvareni u proteklim razdobljima ne predstavljaju indikaciju i nemaju nikakav utjecaj na buduće rezultate poslovanja Fonda.

Rizici povezani s ulaganjem

Tržišni rizik je rizik promjene vrijednosti financijskih instrumenata u portfelju Fonda. Pod tržišnim rizicima smatraju se rizik promjene cijena, kamatni rizik i valutni rizik. Kreditni rizik obuhvaća rizik izdavatelja, rizik druge ugovorne strane i rizik namire. Kreditni rizik izdavatelja je rizik da izdavatelj vrijednosnog papira koji Fond ima u svojoj imovini djelomično ili u cijelosti ne ispuni svoju obvezu. Rizik druge ugovorne strane je rizik koji preuzima ugovorna strana pri sklapanju OTC transakcije s jednom ili više drugih ugovornih strana koje imaju pozitivnu vjerojatnost neispunjenja obveza (probability of default).

Rizik namire je rizik da transakcija neće biti uopće ili na vrijeme namirena u okviru sustava namire. Do toga dolazi zbog neispunjenja obveze od strane druge ugovorne strane na vrijeme i u punom iznosu. Rizik likvidnosti obuhvaća rizik likvidnosti imovine i rizik likvidnosti obveza Fonda. Rizik likvidnosti imovine predstavlja situaciju u kojoj vrijednosni papir ne može biti prodan u odgovarajućem roku po razumnoj cijeni.

Rizik likvidnosti odnosi se i na rizik od povećanih isplata ili drugih neuobičajenih tržišnih uvjeta koji mogu otežati prodaju ulaganja unutar dopuštenog perioda kako bi se isplatila sredstva članovima. Rizik koncentracije — Fond koji ulaže u određene zemlje, sektore i izdavatelje podložan je riziku tih zemalja odnosno sektora i izdavatelja. Taj rizik znači da promjene situacije u određenim zemljama, sektorima ili poslovanjima izdavatelja mogu imati značajan utjecaj na vrijednost ulaganja.

Operativni rizik povezan je s nefunkcionalnošću tehnologije, neodgovarajućim radnjama zaposlenika Društva, propustima u organizaciji i internim procedurama.

Pogodnosti dobrovoljne
mirovinske štednje

Prinos dobrovoljnog mirovinskog fonda Prinos dobrovoljnog mirovinskog fonda su sredstva koja je dobrovoljno mirovinsko društvo zaradilo ulažući imovinu članova fonda u različite financijske instrumente (dionice, obveznice i sl.) na tržištima kapitala.
Porezna olakšica za poslodavce Obrtnici, samozaposleni ili vlasnici obiteljske male ili veće tvrtke na uplate za svoje zaposlenike u dobrovoljnu mirovinsku štednju ne plaćaju dodatni porez i doprinose do iznosa od 67 eura mjesečno ili 804 eura godišnje.
Državna poticajna sredstva Na uložena sredstva država isplaćuje državna poticajna sredstva (DPS) kojima potiče na ovakvo ulaganje s dodatnih 15 posto (max. do 99,54 eura godišnje) na vrijednost uplaćenih sredstava, do ukupnog iznosa od 663,61 eura.