Nastavak polarizacije svijeta između dviju globalnih sila, Sjedinjenih Američkih Država i Kine, Europsku uniju dovodi u nezavidan položaj. Stoga je za Europsku uniju jako važno da jasno definira i formulira svoju političku i ekonomsku poziciju u takvom okruženju. Svjetlo na kraju tunela nazire se potencijalno u već spomenutoj Njemačkoj gdje je u proteklih godinu dana došlo do stabilizacije političke situacije i najava povećane državne potrošnje i zaokreta u industrijskoj politici države. Nažalost, takvo što se ne može reći za Francusku i neke druge europske države, koje imaju kontinuirano različite stavove čime unose političku nestabilnost i posljedično smanjuju kredibilitet Unije u globalnim okvirima.

Obveznička tržišta su pod značajnim utjecajem odluka središnjih banaka, a koje su ove godine nastavile s procesom ublažavanja monetarnih politika i spuštanja kamatnih stopa. Dinamika kretanja kamatnih stopa za nas najvažnijih Europske središnje banke (ESB) i Američke središnje banke (FED) se razlikuje – spuštanjem stopa ESB-a u prvoj polovici godine i pauziranjem od lipnja, u odnosu na pauziranje od početka godine i spuštanja stopa u rujnu i listopadu od strane FED-a. U takvom okruženju, obveznice kraj godine dočekuju većinski s jednoznamenkastim stopama rasta.

Pozitivno ozračje financijskih tržišta pred kraj godine ipak djelomično kvare zabrinutosti oko visokih valuacija tehnoloških kompanija, posebice onih najvećih, odnosno njihovih koncentracija u dioničkim indeksima dok trenutno relativno mirno stanje u geopolitičkim odnosima, ali koje je već nekoliko puta vrlo brzo eskaliralo u posljednjim godinama, poziva na dozu opreza. Također, inflacijski su pritisci trenutno pod kontrolom ili u procesu smanjenja, ali i oni su isto bili predmet značajnih i brzih promjena u posljednjim godinama. Potencijalan rast javnog duga uslijed povećanje potrošnje za obranu stvara određeni pritisak na rast dugoročnih kamatnih stopa i moguće nove inflacijske pritiske u srednjem roku.

Hrvatsko gospodarstvo se i u ovoj godini pokazalo otpornim na sve navedene negativne vanjske faktore, posebice nestabilnost u trgovinskim tokovima, te i dalje raste po stopama iznad 3 posto, daleko iznad prosjeka Europske unije, a očekivanja relevantnih institucija ukazuju kako će u budućnosti rast biti samo blago usporen. Rastu i dalje najviše doprinosi osobna potrošnja, potaknuta rastom plaća, ponajviše u javnom sektoru, ali i uz značajan doprinos investicija. Turizam i dalje nastavlja pružati pozitivan doprinos gospodarstvu, uz niži rast volumena, a veći cijena.

Detaljniji pogled na izabrane prinose različitih klasa imovina ove godine ukazuje na već rečeno. Sve su investicijske klase u prvih deset mjeseci ove godine imale pozitivne prinose. Vidljivo je kako je nastavljena dinamika porasta dioničkih tržišta iz prošlih godina, dok vrijedi istaknuti kako su ove godine u prvih deset mjeseci dionička tržišta u razvijenoj Europi bila konkurentna onima u Sjedinjenim Američkim Državama, a što nije bio slučaj u prethodnim godinama. Također, vrijedi istaknuti i kako je tržište sirovina bilo pod značajnim pozitivnim utjecajem cijena zlata, koje je poraslo preko 50% od početka godine kao posljedica promjena u globalnim geopolitičkim i ekonomskim odnosima, slabljenja dolara i rasta neizvjesnosti.