Vrijedi pročitati

objavljeno prije 1 tjedan

IMOVINA POD UPRAVLJANJEM AZ MIROVINSKIH FONDOVA PREMAŠILA 10 MILIJARDI EURA

23.10.2025

 Ukupna imovina na osobnim računima preko 946 000 članova AZ obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova na dan 30.09. 2025. iznosila je 10.146.186.302,00 eura.

 

„Ukupna imovina od preko 10 milijardi eura rezultat je uplata članova AZ obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i prinosa koje na ta sredstva kontinuirano ostvarujemo. Od ovih 10 milijardi eura, 4,3 milijarde odnosi se na zaradu koju smo ostvarili za naše članove“, rekao je Kristijan Buk, predsjednik Uprave AZ-a i nastavio;

 

„Upravljanje ovako velikom imovinom, a koja predstavlja ušteđevinu naših članova za buduće mirovine iz II i III stupa, stavlja pred nas u AZ-u veliku odgovornost, ali i izazove. Rezultati koje smo ostvarili za naše članove pokazuju da smo u ovih 23 godine  odgovorili na sve izazove koji su u investicijskom smislu bili pred nama i ostvarili značajne prinose. Što se tiče budućnosti, kao i do sada upravljat ćemo imovinom na odgovoran način i uvijek stavljajući na prvo mjesto dugoročan interes naših članova“.

 

U nastavku je dodao kako upravo najviši standardi upravljanja imovinom i korporativnog upravljanja Allianza i Zagrebačke banke kao dioničara, predstavljaju dodatnu potporu dugoročno održivom i uspješnom radu AZ mirovinskih fondova.

 

AZ mirovinski fondovi s preko 10 milijardi eura pod upravljanjem predstavljaju vrlo značajne institucionalne investitore kako na domaćem tako i europskom i svjetskim tržištima kapitala.

 

„Na domaćem tržištu smo bili i ostajemo značajan partner u velikim investicijskim projektima  koji predstavljaju dobre prilike za ostvarenje kvalitetnih dugoročnih prinosa za naše članove. Također, ova razina imovine pod upravljanjem, nam otvara i dodatne investicijske prilike u europskim i svjetskim okvirima“, rekao je Mario Staroselčić, član Uprave AZ mirovinskih fondova.

 

AZ mirovinski fondovi upravljaju s tri obvezna mirovinska fonda, AZ obveznim mirovinskim fondom kategorije A, AZ obveznim mirovinskim fondom kategorije B i AZ obveznim mirovinskim fondom kategorije C. Također pod upravljanjem imaju dva otvorena dobrovoljna mirovinska fonda, AZ Profit i AZ Benefit te sedam zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Uz zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove u kojima poslodavci kao pokrovitelji

 

uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju za svoje zaposlenike, veliki broj poslodavaca je prepoznao pogodnosti koje nudi dobrovoljna mirovinska štednja i uplaćuje subvencije zaposlenicima i u AZ otvorene dobrovoljne mirovinske fondove. Uz subvenciju države od 15% na uplaćenu štednju, a maksimalno 99,54  eura i uz mogućnost neoporezive uplate od 804 eura godišnje po zaposleniku te prinos koji ostvaruju dobrovoljni mirovinski fondovi, štednja u III stupu će predstavljati značajan izvor primanja u mirovini.

 

U nastavku je tablica s ostvarenim prinosima AZ mirovinskih fondova u ovoj godini do 30.09. i prosječni godišnji prinosi koji su ostvareni od početka rada fondova pa zaključno s 30.09. 2025. godine.

 

Apsolutni prinos  Anualizirani prinos
Fond Datum početka rada fonda 2025. od početka
do 30.09.2025.
AZ OMF B 30.04.2002 7,51% 5,39%
AZ OMF A 21.08.2014 13,18% 7,62%
AZ OMF C 21.08.2014 1,71% 3,00%
AZ PROFIT DMF 29.09.2003 6,94% 5,96%
AZ BENEFIT DMF 03.12.2003 2,19% 4,93%
AZ A1 ZDMF 08.03.2004 7,02% 6,40%
AZ DALEKOVOD ZDMF 14.12.2004 6,91% 6,44%
AZ HKZP ZDMF 14.03.2005 6,89% 6,35%
AZ ZAGREB ZDMF 09.10.2008 6,87% 6,30%
AUTOHRVATSKA ZDMF 29.12.2011 6,64% 5,78%
AZ ZABA ZDMF 02.10.2012 6,63% 5,10%
AZ TREĆI HORIZONT ZDMF 30.12.2016 2,40% 2,03%

 

 

„ Ušteđevina u II i III stupu kao osobna imovina svih naših članova bit će značajan izvor primanja u mirovini i o toj štednji se treba brinuti na vrijeme, pratiti stanja na računima, pobrinuti se za aktivan odabir kategorije obveznog mirovinskog fonda i na vrijeme planirati svoju buduću mirovinu i iz III stupa“, rekao je Kristijan Buk i zaključio kako je štednja za mirovinu dugoročan projekt u kojem smo trenutno negdje na pola puta. Već sada se vide dobra ostvarenja kombiniranog trostupnog sustava, a pravi rezultati bit će vidljivi za nekih 20tak godina kada će iz kombiniranog sustava u mirovinu odlaziti oni koji su u njemu proveli čitav radni vijek.