DOBROVOLJNA MIROVINSKA ŠTEDNJA

U sustavu mirovinskog osiguranja ovaj stup predstavlja dodatak koji osoba može dobrovoljno izabrati, i kao takav, u potpunosti je stvar osobnog izbora. III. mirovinski stup je nadogradnja mirovinskih primanja, osnovicu kojih čine dva obvezna stupa. Jednako kao i drugi stup, treći stup predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju, što nam pruža mogućnost da sami preuzmemo odgovornost za vlastita mirovinska primanja i osiguramo si bolji standard u “zlatnim godinama”.

 

Dakle, osim što je dobrovoljan, III. stup nosi i veću razinu fleksibilnosti od prva dva stupa, koja se ponajviše očituje u činjenici da sami birate učestalost, kao i visinu uplata u fond.

Dodatna pogodnost je i odabir i promjena dobrovoljnog mirovinskog fonda tijekom štednje. Tako član štednju može započeti u jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu i prebaciti ukupan iznos sredstava u drugi dobrovoljni mirovinski fond. Ukoliko mijenja članstvo u fondu kojim upravlja isto društvo za upravljanje, to može učiniti bez naknade.

Ukoliko član mijenja fond i društvo koje njime upravlja, izlazna naknada iznosi 1,75% i primjenjuje se na osnovicu koju čini ukupan iznos sredstava na osobnom računu člana na zadnji dan članstva u fondu.

 

Prikupljanje sredstava u okviru trećeg stupa mirovinskog osiguranja odvija se putem dobrovoljnih mirovinskih fondova, dok isplatu mirovina obavljaju mirovinska osiguravajuća društva, a iznimno i mirovinska društva, koja mogu obavljati privremenu isplatu mirovina iz dobrovoljnih mirovinskih fondova.

 

Dobrovoljna mirovinska štednja je jedini financijski proizvod u Hrvatskoj, koji obuhvaća državna poticajna sredstva, prinos fonda i porezne olakšice za poslodavce.

 

Prinos fonda
Prinos dobrovoljnog mirovinskog fonda sredstva su koja je dobrovoljno mirovinsko društvo zaradilo, ulažući imovinu članova fonda u različite financijske instrumente (dionice, obveznice i sl.) na tržištima kapitala. S obzirom na namjenu štednje, za ulaganje imovine mirovinskih fondova karakteristična je dugoročnost pa prinos fonda treba promatrati u duljem razdoblju (npr. tijekom 15 godina na koliko se procjenjuje prosječno vrijeme štednje u fondu).

 

Državna poticajna sredstva
Na uložena sredstva država isplaćuje državna poticajna sredstva (DPS) kojima potiče na ovakvo ulaganje s dodatnih 15% (max. do 99,54 eura godišnje) na vrijednost uplaćenih sredstava u jednoj kalendarskoj godini samo u jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu, do ukupnog iznosa od 663,61 eur.

Pravo na DPS ima svaki član koji ima prebivalište u RH ili je njezin državljanin. Također, pravo ostvaruju i članovi koji nisu državljani RH, pod uvjetom da imaju prebivalište u nekoj od država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, ali to pravo im pripada samo tijekom razdoblja dok se u RH uplaćuju doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje – II. stup.

Nadzor zakonitog utvrđivanja i korištenja DPS-a obavlja Ministarstvo financija.

 

Porezna olakšica za poslodavce
Obrtnici (osim paušalnih obrta), samozaposleni ili vlasnici obiteljske male ili veće tvrtke na uplate za svoje zaposlenike u dobrovoljnu mirovinsku štednju ne plaćaju dodatni porez i doprinose do iznosa od 67 eura mjesečno ili 804 eura godišnje.