Za Članove

objavljeno prije 3 godine

UVOĐENJE EURA SMANJIT ĆE TEČAJNI I KREDITNI RIZIK IMOVINE MIROVINSKIH FONDOVA

29.09.2020

Uvođenje eura smanjit će tečajni i kreditni rizik imovine mirovinskih fondova, te će u određenoj mjeri dodatno otvoriti hrvatsko tržište kapitala prema inozemstvu, jednoglasni je zaključak trećeg po redu Financial Bruncha, susreta predstavnika mirovinskih fondova s novinarima i stručnom javnošću održanoga u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskih fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

Na skupu je naglašeno kako je pred mirovinskim fondovima, nakon akumulacije i diverzifikacije, faza globalne diverzifikacije, te će fondovi nastaviti ulagati i na inozemna tržišta budući da vrijednost njihove imovine premašuje mogućnosti hrvatskih tržišta kapitala. Uvođenje eura dugoročno će povećati i efikasnost ovog procesa.

„Mirovinski fondovi su ispunili jednu od svojih zadaća, a to je razvoj hrvatskog tržišta obveznica te je ulazak RH u eurozonu sljedeći važan korak u tom smjeru. Uvođenjem eura, prema trenutnoj valutnoj strukturi obvezničkog duga RH, bi 85 posto izdanih obveznica bilo denominirano u domaćoj valuti (EUR), umjesto dosadašnjih 35 posto. Navedeno bi značajno podiglo likvidnost tih instrumenata i posredno likvidnost imovine mirovinskih fondova. Glede tečaja, valutni rizik imovine je i ranije bio nizak, ali bi se uvođenjem eura dodatno smanjio. Možda ne djeluje kako je riječ o velikom smanjenju, ali svaki bazni poen je bitan u okruženju rekordno niskih kamatnih stopa.“, rekao je Ivan Grbac, voditelj upravljanja imovinom Raiffeisen mirovinskog društva.

Mirovinski fondovi očekuju kako će uvođenje eura na valutni rizik djelovati izravno, a na kreditni rizik neizravno, a oba će se rizika umanjiti. Kako je istaknuto, rejting agencija Fitch već je najavila prilikom posljednje revizije kako temeljem ulaska u tečajni mehanizam ERMII namjerava za dva nivoa povisiti dugoročni kreditni rizik Republike Hrvatske do trenutka samog ulaska u eurozonu, uz uvjet da sve ostale okolnosti ostanu nepromijenjene. Osim toga, ulaganja u Hrvatsku postat će ulaganja u eurima, što će olakšati strana ulaganja. Istodobno, hrvatski mirovinski fondovi nastavit će ulagati na inozemna tržišta, ali pritom neće biti zakinuta ni ulaganja u Hrvatsku.

„Ne očekujemo da će odgovor na idući val epidemije biti potpuno zatvaranje ekonomije kao u ožujku, ali pred nama je izazovan period. Nadam se da ćemo u njemu i mi doći u priliku za kvalitetna ulaganja u Republici Hrvatskoj“, komentirao je član Uprave Raiffeisen mirovinskog društva Gordan Šumanović krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

Bilo je riječi i o središnjem paritetu postavljenom ulaskom Hrvatske u ERM-2, 7,5345 kune za euro. Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, naglasio je kako je kod samo jedne zemlje mijenjan taj središnji paritet – Slovačka ga je mijenjala dva puta zbog jakih pritisaka na slovačku krunu uslijed ogromnog porasta izvoza. Šonje ne očekuje takav porast izvoza, ali upozorava kako bi ulazak milijardi eura europskog novca putem fondova mogao izazvati slične pritiske 2023. ili 2024. godine.

„Potrebno je reformirati sustav upravljanja državnim poduzećima. Rješenje može biti u tome da se sva takva poduzeća stavi pod jednu kapu, fond u kojem bi u Nadzornom odboru bila politika, dok bi operativno poduzećima upravljali profesionalci“, rekao je Velimir Šonje, pozivajući na depolitizaciju, profesionalizaciju i privatizaciju javnih poduzeća.

 

Izvor: UMFO